Člankom 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti izborne i izborne promidžbe određeno je da političke stranke ili nezavisni zastupnici mogu stjecati prihode od imovine u svojem vlasništvu, članarine, izdavačke djelatnosti, dobrovoljnih priloga (donacija), prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija te iz drugih zakonom dopuštenih izvora.
Donacijom se smatraju povremene ili redovite uplate kojima fizičke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac za politički rad, odnosno za financiranje izborne promidžbe te se moraju uplatiti na poseban račun stranke i to u iznosima koji su zakonski limitirani.
Za donacije koje se daju u obliku proizvoda ili usluga (uključujući donacije u pokretnoj i nepokretnoj imovini, imovinskim pravima i sl.), fizičke i pravne osobe dužne su izdati račun na kojem će biti naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge te na kojem je naznačeno da glasi na političku stranku ili nezavisnog zastupnika i da ne podliježe naplati.
Novčane kazne za prekršaje iz domene ovog zakona iznose od 50.000 do 100.000 kn za fizičke i pravne osobe, odnosno kaznit će se i osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje pravne osobe u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.
Zakon i Pravilnik o porezu na dobit definiraju koja su darovanja porezno priznati rashodi razdoblja, međutim, da bi se nešto smatralo porezno priznatim darovanjima razdoblja, zakonski su propisani sljedeći uvjeti:
- darovanja u naravi ili novcu,
- učinjena u tuzemstvu,
- za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje spomenute djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima
- do 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.
U ovo predizborno vrijeme postavlja se pitanje u praksi može li se porezno priznatim darovanjem smatrati i darovanje političkim strankama. Iz svega prethodno navedenoga proizlazi da donacije političkim strankama ne mogu biti porezno priznati rashod, jer se ne radi o nabrojenim, općekorisnim djelatnostima niti drugim osobama definiranim zakonom.
Dakle, na darovanja političkim strankama treba obračunati i PDV i uvećati osnovicu poreza na dobit i to na tržišnu vrijednost usluge/dobra kojeg ćemo donirati. Također, treba paziti da se prikupi sva potrebna dokumentacija i da ne izađemo iz maksimalnih zakonskih iznosa za takve donacije. Sve skupa govori nam da donacije političkim strankama nisu samo stvar osobnih simpatija poduzetnika, već i ozbiljno porezno i zakonsko pitanje čijih posljedica poduzetnik mora biti svjestan prije nego se upusti u takvu odluku.
