Na domaćem tržištu zabilježena je povećana potražnja za devizama zbog dva razloga - prošlotjedne aukcije trezorskih zapisa i pada kreditnog rejtinga
Protekli tjedan na deviznom tržištu prošao je u slabljenju japanskog jena. Japanska valuta je oslabila na važnije svjetske valute zbog očekivanja da će nova japanska vlada poticati inflatorna kretanja i provoditi stimulativnu monetarnu politiku niskih kamata. Jen je na euro oslabio do 111,00, a na američki dolar 84,50. Američki dolar je u odnosu na euro bio pod laganim pritiskom jer još nema rješenja fiskalnih problema SAD-a. Dogovor predsjednika i Kongresa SAD-a bi trebao biti postignut do kraja godine, jer bi se u suprotnom slučaju automatski povećali porezi te bi se smanjila javna potrošnja. Euro je stoga bio u uzlaznom trendu, od 1,2900 do 1,3150.
Švicarska središnja banka je još jednom potvrdila da za sada nema odstupanja od obrane tečaja 1,20 u odnosu na euro. Investitori špekuliraju da bi se uskoro moglo očekivati i negativne kamatne stope na pozitivna salda u franku, što bi dodatno išlo u prilog slabljenju švicarske valute. Franak se u odnosu na euro kretao između 1,2080 do 1,2100. Na domaćem tržištu zabilježena je povećana potražnja za devizama. Postoje dva razloga. Prvi je prošlotjedna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je dospijevalo 110 milijuna eura trezoraca s valutnom klauzulom. Ministarstvo je upisalo 60 milijuna eura, pa je tržište ostalo „kratko“ za 50-ak milijuna eura. Drugi je razlog pad kreditnog rejtinga. Agencija S&P je smanjila rejting Republici Hrvatskoj sa BBB- na BB+. Kuna je u odnosu na euro oslabila sa 7,52 na 7,55.
