Nakon što je rat u Iraku okončan sve oči analitičara opet su okrenute na ekonomiju i ekonomske pokazatelje koji će diktirati kretanja cijena pojedinih valuta na svjetskim tržištima. Promet u maloprodaji u SAD iznenađujuće je porastao tijekom ožujka čime su otklonjene špekulacije kako će Amerikanci smanjiti svoju potrošnju zbog rata u Iraku i rasta cijene nafte. Prema podacima Ministarstva trgovine promet je porastao za 2,1%, što predstavlja najviši mjesečni rast od listopada 2001. godine. Ako se izuzme prodaja automobila, promet u maloprodaji je porastao za 1,1%. Analitičari su očekivali rast od 0,6%, odnosno bez prodaje automobila 0,4%. Inače promet u maloprodaji sudjeluje s dvije trećine u aktivnostima američke ekonomije, te je najjači generator oporavka gospodarstva. Optimizam koji vlada među Amerikancima vidljiv je i u indeksu povjerenja potrošača kojega izračunava sveučilište Michigan. Indeks je u travnju narastao na 83,2 s ožujskih 77,6. Kao glavni razlog ovakvog snažnog rasta povjerenja potrošača je pobjeda snaga koalicije u Iraku. Ono što zabrinjava jest porast zaliha gotovih proizvoda u skladištima poduzeća. Nalaze se na najvišoj razini u posljednje dvije godine. Odnos zaliha i prodaje, koji pokazuje koje je vrijeme potrebno da se sadašnjim ritmom prodaju sve zalihe, narastao je s 1,3 na 1,38 mjeseca. Tijekom veljače trgovinski deficit sad je smanjen na 40,3 milijardi dolara uslijed povećanja izvoza i neznatnog smanjena uvoza. Prema do sada dostupnim podacima analitičari predviđaju da će trgovinski deficit za prvi kvartal ove godine biti nešto manji od onoga u zadnjem kvartalu 2002. godine što je dobar znak mada i nadalje vlada mišljenje da je još uvijek deficit prevelik i da predstavlja uteg rastu američkog dolara. Unatoč smanjenju broja onih koji po prvi puta traže socijalnu zaštitu zbog nezaposlenosti stanje u zapošljavanju se neće još tako brzo bitnije popraviti. Broj novo nezaposlenih u prvom tjednu travnja je pao za 38.000 no prosjek je još uvijek u posljednjih osam tjedana iznad ključnih 400,000 koji predstavlja vrlo loše stanje u zapošljavanju. Završetkom rata u Iraku odahnula je i Švicarska centralna banka koja je posljednjih mjeseci muku mučila s jačanjem franka. Franak je nakon pada Bagdada oslabio na 1,4970 za jedan euro, ili najniži tečaj u posljednjih 18 mjeseci. Švicarski franak tradicionalno jača u periodima geopolitičkih napetosti zbog svog statusa "sigurne luke" dobivenog neutralnošću švicarske politike i stabilnošću državnih financija. Kako je jak franak štetio izvozu Švicarska centralna banka bila je primorana smanjivati kamatnu stopu gotovo do nulte razine kako bi spriječila dodatnu štetu ionako već slabijoj ekonomiji. Današnja kamatna stopa na švicarski franak se kreće od 0,05%-0,10%. Na domaćem tržištu kamatna stopa na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća 364 dana već četvrti mjesec raste. Na posljednjoj aukciji ostvarena je kamatna stopa 4,00%. Isti je slučaj i s aukcijama blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke s rokom dospijeća 35 dana, gdje kamata iznosi 2,21%. Kako je i nadalje potražnja za kunama veće očekuju se daljnji rast kamatnih stopa. Paralelno s time očekuje se jačanje kune u odnosu na euro do 7,45, uslijed veće ponude deviza na tržištu.