Obrtnik je fizička osoba koja u svoje ime i za svoj račun obavlja jednu ili više gospodarskih djelatnosti
Prestanak obrta (po sili zakona) je složeno pravno stanje kada je u pitanju prestanak radnog odnosa, odnosno ugovora o radu. Neke nejasnoće posljedica su i rješenja u Zakonu o radu („N.N“ 93/14 i 127/17) i Zakonu o obrtu („N.N“ 143/13).
Jedan od razloga prestanka obrta je i u slučaju smrti obrtnika. Međutim, smrt obrtnika ne znači obvezno i prestanak postojanja obrta, pa niti do prestanka ugovora o radu za radnika koji je u radnom odnosu s poslodavcem u tom obrtu. Nasljednici umrlog obrtnika mogu donijeti odluku da nastave i poslije njegove smrti obavljati obrt. Preuzimanje „obrta vrše nasljednici kao privremene poslovođe“.
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarstvenih djelatnosti od strane fizičke osobe sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Iznimno, obrt obavlja i pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost utvrđenu kao vezani obrt ako izvodi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja.
Obrtnik je fizička osoba koja u svoje ime i za svoj račun obavlja jednu ili više gospodarskih djelatnosti. Pri tome se može koristiti i radom drugih osoba. U tom slučaju obrtnik se smatra poslodavcem fizičkom osobom. Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrt prestaje po sili zakona: smrću obrtnika (ako nasljednici ne nastave obavljanje obrta); ako je obrtnik osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo u vezi sa obavljanjem obrta; ako obrtnik u roku od godinu dana od dobivanja obrtnice ne počne s radom; ako je obrtniku izrečena mjera zabrane rada duže od šest mjeseci i ako nakon privremenog prekida rada ne počne ponovno raditi u roku od 30 dana.
Nasljednici umrlog obrtnika ne moraju sami „voditi“ obrt. „Voditi obrt“ mogu i putem poslovođe koji mora ispunjavati opće uvjete iz Zakona o obrtu, ali posebne uvjete za pojedine obrte.
Ugovor o radu kojega sklope obrtnik (fizička osoba) kao poslodavac i radnik, kao posloprimac je osobno pravni posao i odnos. To je osnov i razlog prestanka ugovora o radu zbog smrti jednog ili drugog subjekta.
Radnicima zaposlenim u obrtu mora se osigurati da i poslije smrti obrtnika ostvare pravo na radu i u vezi s radom (plaću, naknade, prava iz socijalnog osiguranja i drugo). Zbog toga je bolja formula cilja da radni odnos prestaje prestankom obrta.
Zakon o obrtu ima za cilj zaštititi obrt i obrtništvo, pa je zbog toga propisao kako se i poslije smrti obrtnika, kao nosioca obrta može obrt „održati“. To, prvenstveno ovisi o želji nasljednika umrlog obrtnika da na način i po postupku kako propisuje Zakon o obrtu. To treba uvažavati kada se odlučuje o prestanku ugovora o radu radnika koji je bio u radnom odnosu s umrlim obrtnikom.
Sve se to odnosi i na trgovca pojedinca po Zakonu o trgovačkim društvima i po drugim posebnim propisima koji reguliraju ta pitanja i odnose.
Nema dvojbe da smrt poslodavca fizičke osobe dovodi do prestanka radnog odnosa kod njega zaposlenog. Međutim, kako je već napisano smrt obrtnika ne dovodi do prestanka obrta u kome radnik radi, ako se koriste drugi zakonom predviđeni uvjeti da obrt nastavi da živi. Sve dok postoji obrt, postoje i osnove da radnik „ostane“ u radnom odnosu, ako se ne steknu drugi uvjeti i razlozi za prestanak ugovora o radu.
Ponovimo, intencija zakonodavca je da obrt „živi“ i da se obrtništvo razvija, pa je zbog toga propisao ako se obrt može „nastaviti“ obavljati i putem poslovođe.
Zakon o radu, u članku 112. propisuje: „Ugovor o radu prestaje: smrću radnika; smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra po posebnim propisima…“.
Prestanak ugovora o radu po sili zakona označava situaciju kada ugovor o radu, u svakom konkretnom slučaju prestaje neovisno o volji poslodavca i radnika, kao subjekta u tom ugovoru o radu.
