Promjena tečajne politike poboljšat će odnose Kine s ostalim etabliranim ekonomskim velesilama. No prema mišljenju analitičara vrata su tek odškrinuta. Iza odobravanja i dobrodošlice nedavne odluke Kineskih vlasti o revalvaciji yuana, SAD i ostale države članice grupe G8 žele vidjeti puno više i očekuje od Kine znatno veće reforme prema tržišnoj ekonomiji i demokraciji. Sa stajališta Pekinga upitna je vjerodostojnost grupe G8 nastale prije 30 godina, budući da Kina, najdinamičnija i mnogoljudnija ekonomija, nije uspjela ući u taj zatvoreni "klub". Neki analitičari s podsmijehom se sjećaju Japana koji je 1980. godine nakon što je izborio ulazak u društvo velike osmorice pod njihovim pritiskom revalvirao (ojačao) jen nakon čega je japanska ekonomija ušla u razdoblje petnaestogodišnje stagnacije. Ista ta G8 grupa ove dane pritišće Kinu zbog podcijenjenog tečaja yuana koji "neopravdano" u povoljniji položaj stavlja kineske izvoznike. Druga organizacija koja uvjetuje ulazak Kine reformama njenog gospodarstva je OECD. Ova organizacija sa sjedištem u Parizu promovira slobodnu trgovinu a okuplja tridesetak članica. OECD nije strateški važna organizacija kao što je grupa G8, ali također još uvijek ne otvara vrata Kini. Kina je danas sedma po veličini ekonomija svijeta, a potencijal od 1,3 milijarde ljudi tjera strah u kosti većini najmoćnijih ekonomija. Kina također ima svoje razloge zašto ne žuri u ove organizacije. Svojom "dirigiranom" politikom ostvareni su izuzetni gospodarski rezultati. Realni rast bruto društvenog proizvoda je u posljednjih pet godina bio iznad 7 posto (2004. i 2003. godine realni rast je iznosio 9,5 posto). Industrijska proizvodnja povećana je za nezamislivih 16,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Kineska ekonomija koja strelovito raste privukla je u posljednjih pet godina 255 milijardi američkih dolara stranih investicija. Ovako veliki priljev inozemnog kapitala uz fiksiran tečaj domicilne valute rezultirao je u porastu deviznih rezervi Narodne banke Kine. Procjenjuje se da Kina ima više od 700 milijardi dolara deviznih rezervi. Budući da je kineski yuan podcijenjen trgovinska bilanca Kine se nalazi u suficitu. Za prvih šest mjeseci ove godine Kina je u trgovanju sa svijetom u plusu za 40 milijardi američkih dolara. Ono što bi moglo u kraćem roku naštetiti Kini je činjenica da bi mogla postati žrtva vlastita uspjeha. Kineske vlasti pokušavaju lagano usporiti ovaj streloviti rast, te ukoliko u tome ustraju i uspiju moglo bi doći do dodatnih tenzija. Kina je zbog brzorastuće ekonomije bila glavni motor rasta svjetskog gospodarstva. Mnoge su multinacionalne kompanije rasle na krilima kineskog uspjeha. No sada rade s problemima jer zbog smanjenog kineskog uvoza i velike konkurencije vlada velika zasićenost kineskog tržišta. Vrlo je vjerojatno da će se pritisak na kineske vlasti ka liberalizaciji gospodarstva ubrzo opet pojačati.