Jedna naša čitateljica imala je prometnu nesreću u kojoj je njezino vozilo "Renault Clio" teško oštećeno. Ozlijeđenih nije bilo. Nema policijskog zapisnika "Nakon prijavljene nezgode osiguravajućoj kući, na kućnu adresu došao je dopis, gdje je šteta na vozilu procijenjena kao totalna šteta, i da je postupak u tijeku. Na poziv kada će nam iznos procijenjene štete doznačiti, nastupaju problemi. Zbog toga što nema policijskog zapisnika, što smo i mi kao oštećeni imali preveliku brzinu kretanja, osiguranje traži da dokažemo, koliko je stvaran bio popravak vozila…".. U navedenome ima nekoliko pitanja koja zadiru u problem odgovornosti za štetu i pravo naknade štete. Odgovornost za štetu riješena je odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05). Prema tim odredbama, tko drugome uzrokuje štetu, mora je i naknaditi. Odnosno, umjesto štetnika, prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br.151/05), štetu oštećeni ima pravo tražiti i izravno od štetnikovog osiguratelja, što je naša čitateljica očigledno i učinila. Nadalje, u slučaju sudara dvaju ili više motornih vozila, odgovornost za štetu ocjenjuje se po načelu krivnje. Dakle, osiguratelj će isplatiti odštetu, ako i koliko je njegov osiguranik kriv za nastanak nezgode i štete. Krivnju mora dokazati oštećeni. Dakle, naša čitateljica mora dokazati da je za nezgodu kriv drugi vozač. Pri tome valja napomenuti da policijski zapisnik nije jedini način dokazivanja krivnje. To što nezgoda nije prijavljena policiji (čak i ako je vozač to bio u obvezi učiniti) nije razlogom gubitka prava na odštetu. S obzirom da je teret dokaza krivnje drugog vozača na našoj čitateljici, kod postojanja policijskog zapisnika, koji sadrži tragove i izjave eventualnih svjedoka, bio bi joj olakšan posao dokazivanja krivnje drugoga vozača. Ovako će se morati potruditi i dokazati krivnju drugim sredstvima: izjavama sudionika, izjavama svjedoka, suputnika, očevidaca i sl. Što se tiče prigovora osiguratelja da je i čitateljica vozila prebrzo, to još uvijek ne znači da je oštećena čitateljica i odgovorna za nastanak štete. Naime, njezina prebrza ili neprilagođena brzina mora biti u uzročnoj vezi s nastankom nezgode i štete. Nepostojanje uzročne veze mora dokazati čitateljica, a prekoračenje brzine osiguratelj. konačno, pitanje totalne štete ili popravka. Ako je osiguratelj izvršio pregled oštećenoga vozila, a jeste, i obračunao totalnu štetu, onda je na njemu da prizna taj obračun. da li je oštećeni nakon toga doista i popravio oštećeno vozilo nije toliko bitno i način odnosno visinu popravka ne mora dokazivati. Iz navedenoga vidimo da ima mnogo stvari koje valja osiguratelju dokazati. Sigurno je čitateljica, s obzirom na potrebne dokaze, laik. Stoga će biti nužno da dinamiku nastanka štete i (su)odgovornost počinitelja , i visinu štete odnosno da li je šteta totalna ili se moglo (i za koji iznos) popraviti - utvrditi pomoću vještačenja stručnjaka iz prometne i auto struke. Naravno, radi izbjegavanja daljnjih komplikacija izbor vještaka bilo bi dobro usuglasiti s osigurateljem.