Američki dolar pao je na najniži tečaj u odnosu na euro u posljednje tri godine- 1,0900. Od početka prošle godine dolar je ukupno izgubio 25% vrijednosti u odnosu na zajedničku europsku valutu. Jedan od razloga prošlotjednog pada dolara je i neslaganje SAD i ključnih partnera grupe G7 oko vojne intervencije u Iraku. Washington je suočen sa sve većim pritiskom onih koji su protiv ishitrene vojne intervencije. Nakon Francuske i Njemačke svoje protivljenje izrazile su i Kanada, Kina i Rusija. No kako stvari sada stoje to previše ne zabrinjava državnog tajnika SAD-a Colina Powella koji je izjavio kako će SAD ako ne pronađe druge pristaše, sami izvršiti napad na Irak. To se odmah reflektiralo na cijenu američke valute, budući da su investitori iz Europe i Japana prosudili kako je rizik razmimoilaženja u stavovima između SAD s jedne strane i "ostalih" s druge strane prevelik, te su započeli sa smanjivanjem svojih dolarskih pozicija. Kao glavni dobitnici ovih događanja su pogađate, švicarski franak i zlato. Švicarski franak je na najvišem tečaju u odnosu na dolar od studenog 1998. godine - 1,35, dok je zlato na najvišem tečaju od siječnja 1997. - 370. Čelnici američke centralne banke FED-a su zabrinuti za gospodarski rast zbog mogućih negativnih utjecaja vojne akcije u Iraku. Naime, zbog neizvjesnosti sve manje poduzeća zapošljava nove radnike, te nevoljko i vrlo malo investiraju novac u nova postrojenja i opremu. Također, postoje naznake da i potrošači, čija potrošnja čini dvije trećine američkog bruto društvenog proizvoda, smanjuju svoju potrošnju zbog neizvjesne situacije oko Iraka. Izoliranost SAD glede sufinanciranja, odnosno pokrivanja troškova skupe vojne intervencije s ostalim saveznicima samo će produbiti ionako već ogroman proračunski deficit, te će ujedno otežati financiranje velikog trgovinskog deficita. Prije nekoliko godina dolar je bio valuta sa statusom sigurnog ulaganja (eng. safe haven), no danas on ne zadovoljava nekoliko potrebnih uvjeta za taj status - politička stabilnost, monetarna stabilnost i ekonomski rast. Prošloga je tjedna glavni ekonomista OECD-a izjavio kako jačanje eura, odnosno slabljenje dolara pozitivno utječe na ekonomije s obje strane Atlantika. Slabiji dolar pomaže izvozu SAD, dok jak euro pomaže dvanaestorici da lakše kontroliraju inflaciju. Nešto slično izjavio je i član vijeća Europske centralne banke Ernst Welteke naglasivši kako ne vidi potrebu da podrži dolar te da sadašnju vrijednost američke valute ne smatra nerealnom. Predsjednik Udruženja europskih trgovačkih i industrijskih komora pridružio se "crnim" prognozama kretanja tečaja američkog dolara izjavivši da se ne bi iznenadio da euro dosegne 1,10 USD, pa i 1,20 USD. Ruska centralna banka najavila je da će smanjiti udio dolara u svojim deviznim i zlatnim rezervama. Procjenjuje se da ruska centralna banka ima oko 48 milijardi dolara deviznih i zlatnih rezervi, od toga preko 50% je u imovini denominiranoj u američkim dolarima dok je one u eurima manje od 10%. Naravno, zastupnik ruske centralne banke Oleg Vyugin nije rekao koliko će biti ukupna vrijednost transakcije. Dakle, iz gore navedenog da se zaključiti kako predstoje teški dani za američku valutu.