Trenutno američki dolar ima podršku u činjenici da u SAD jača pritisak na rast cijena, tj. inflacija. Pod takvim okolnostima američka centralna banka sve više razmišlja o dizanju kamate na dolar. Takva očekivanja su proteklih tjedana išla u prilog američkoj valuti. Analitičari upozoravaju kako to može biti vrlo lako dvosjekli mač. Naime ukoliko stopa inflacije počne rasti brže nego što je FED očekivao, američka centralna banka će biti primorana brže i više dizati kamatnu stopu na dolar. Iz osnova financijskog tržišta je poznato da cijene obveznica padaju kada kamatna stopa raste, i suprotno. Snažnije dizanje kamate na dolar od strane FED moglo bi uzrokovati rasprodaju američkih obveznica od strane inozemnih investitora, posebice onih iz Azije. Jači rast cijena u SAD bi najvjerojatnije rezultirao rastom troškova proizvođača čime bi se njihova konkurentnost na svjetskom tržištu smanjila. Više izvozne cijene pridonjele bi širenju deficita koji trenutno iznosi oko 5% bruto društvenog proizvoda, čime predstavlja veliki treret američkoj ekonomiji. Trgovinski deficit je za ožujak iznosio ogromne 46 milijarde dolara. Prema posljednjim podacima koji su bili nešto iznad očekivanih vrijednosti, proizvođačke cijene u SAD su porasle za 0,70%. Stopa inflacije je unatoč rastu proizvođačkih cijena još uvijek unutar očekivanih vrijednosti. Tijekom trvnja cijene su porasle za 0,20%. Analitičari napominju ukoliko proizvođačke cijene narastu na godišnjoj razini za 5%, odnosno troškovi života porastu za 2,50-3,00% najvjerojatnije će FED biti primoran podignuti kamatu na dolar koje je na najnižoj razini od 1958. godine i iznosi 1,00%. Razina zaposlenosti također ima indirektnog utjecaja na inflaciju. U posljednja dva mjeseca u SAD je otvoreno 625.000 novih radnih mjesta. Porast zaposlenosti uzrokuje lagani rast troškova plaća, odnosno poskupljuje proizodnju. Sadašnja stopa nezaposlenosti se nalazi ispod višegodišnjeg prosjeka i iznosi 5,60%. Ako se ovakav trend zapošljavanja nastavi biti će do listopada ove godine nadoknađena sva ona radna mjesta izgubljena tijekom recesije, taman mjesec dana prije američkih predsjedničkih izbora. Ono što analitičari sada posebno prate je utjecaj cijena nafte na inflaciju, budući da je cijena barela nafte porasla iznad 40$. Možda na SAD porast cijena nafte neće imati toliki utjecaj kao što će najvjerojatnije imati na gospodarstvo eurozone. Države eurozone, budući da nemaju značajnijih izvora nafte, jednostavno ne mogu utjecati na njenu cijenu, te su posve ovisni o kretanju svjetskih cijena. To je tzv uvezena inflacija. Do danas cijena nafte nije imala veći utjecaj na inflaciju eurozone, jer je rast cijena nafte kompenziran rastom vrijednosti eura u odnosu na američki dolar. No ukoliko se cijena nafte zadrži na sadašnjim visokim razinama, te euro ne ojača u odnosu na dolar europska centralna banka će biti u problemima. S jedne strane gospodarski rast eurozone je nizak, nezaposlenost visoka što bi trebalo rezultirati smanjivanjem kamatne stope na euro. S druge strane ECB prijeteća inflacija bi mogla potaknuti da zadrži kamatu na dosadašnjoj razini, ili ju čak i podigne što je ipak malo vjerojatno.