U braku smo 38 godina. Zadnjih 8 godina ja boravim u Hrvatskoj, muž u SAD-u, gdje smo zajedno živjeli 25 godina. Suprugu je istekla osobna iskaznica prije 5-6 godina tako da nije rezidencijalan u RH. Zatražila sam razvod u SAD-u (gdje svake godine boravim po par mjeseci). Mogu li zatražiti paralelan razvod u RH i koji je sud nadležan?
Pravila o nadležnosti u bračnim sporovima definirana su odredbama Zakona o parničnom postupku. Tako pravilo o općemjesnoj nadležnosti suda propisuje da je za suđenje nadležan sud koji je općemjesno nadležan za tuženika, prema njegovu prebivalištu. Specifična pravila u vezi bračnih sporova uređuju kako je za suđenje u sporovima radi rastave braka nadležan, pored suda općemjesne nadležnosti, i sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište. Ako je u bračnim sporovima sud u Republici Hrvatskoj nadležan zato što su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište u Republici Hrvatskoj odnosno zato što tužitelj ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište odnosno sud na čijem području tužitelj ima prebivalište.
Dakle, što se tiče postupka radi rastave braka, proizlazi kako sudovi u RH ne bi bili nadležni za provođenje postupka budući da navodite u svom pitanju da je posljednje zajedničko prebivalište bilo ono u SAD-u. Glede primjenjivog prava, odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu uređuju da je za razvod braka mjerodavno pravo koje izaberu bračni drugovi. Bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih prava: pravo države u kojoj oba bračna druga imaju uobičajeno boravište u vrijeme izbora, ili pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko uobičajeno boravište, ako jedan od njih još uvijek u toj državi ima uobičajeno boravište, ili pravo države čiji je državljanin barem jedan od njih u vrijeme izbora, ili hrvatsko pravo. Ako bračni drugovi nisu izabrali mjerodavno pravo, za razvod braka mjerodavno je: pravo države u kojoj u trenutku pokretanja postupka za razvod braka oba bračna druga imaju uobičajeno boravište, podredno pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko uobičajeno boravište, ako jedan od njih još uvijek u toj državi ima uobičajeno boravište, podredno pravo države čiji su oni državljani u trenutku pokretanja postupka za razvod braka, podredno hrvatsko pravo.
U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, sud u Republici Hrvatskoj nadležan je ako se imovina bračnih drugova nalazi u Republici Hrvatskoj ili ako tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju mjesno je nadležan sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište u vrijeme podnošenja tužbe.
