Prilikom kreiranja rezerviranja treba biti vrlo oprezan, jer su ona često predmet poreznih nadzora zbog činjenice da su kreirana na temelju procjene i predstavljaju porezno priznate iznose troškova koji umanjuju osnovicu poreza na dobit u tekućem razdoblju
Zakon o porezu na dobit (članak 11.) dozvoljava kreiranje rezerviranja za rizike i troškove koji mogu nastati u budućnosti, a na teret prihoda tekućeg razdoblja. U skupinu porezno priznatih troškova ubrajaju se iznosi rezervirani po osnovu otpremnina i jubilarnih nagrada za radnike, preračunati iznosi neiskorištenih dana godišnjih odmora radnika (kratkoročno rezerviranje), jamstva koja su izdana za popravke u garantnom roku, troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv društva, obnavljanja prirodnih bogatstava i sličnih rizika koje propisuju zakoni, drugi propisi ili ugovori.
Potreba za kreiranjem ovakvih rezerviranja proizlazi iz vjerojatnosti nastanka procijenjenih rizika nastalih kao posljedica prošlih poslovnih događaja i načela opreznosti kojim se nastoji iskazati pravodobno sučeljavanje prihoda i budućih vjerojatnih troškova na teret obračunskog razdoblja.
Prilikom kreiranja rezerviranja treba biti vrlo oprezan, jer su vrlo često predmet poreznih nadzora zbog činjenice da su kreirana na temelju procjene i predstavljaju porezno priznate (često vrlo značajne) iznose troškova koji umanjuju osnovicu poreza na dobit u tekućem razdoblju. Priznavanje rezerviranja treba izvršiti isključivo ako su ispunjeni svi navedeni uvjeti: a) trgovačko društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlog događaja, b) vjerojatno je da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa i c) iznos takve obveze može se pouzdano procijeniti.
Upravo zbog teškoća prilikom procjene iznosa rezerviranja i potrebe za kreiranjem što je moguće preciznije podloge za kvantificirane iznose takvih rezervacija, vrlo često se traži pomoć neovisnih ovlaštenih stručnjaka. Na primjer, za rezerviranja po osnovu otpremnina i jubilarnih nagrada, kao podlogu preporuča se koristiti izračune ovlaštenog aktuara; za rezerviranja po osnovu pokrenutih sudskih sporova potrebno je zatražiti mišljenje odvjetnika koji zastupa društvo o vjerojatnosti gubitka sudskog spora te, ako je vjerojatnost velika, procjenu mogućih budućih novčanih odljeva koje će društvo po tom osnovu imati. Kod rezerviranja kreiranih na osnovu jamstava za troškove popravaka u garantnim rokovima, važno je izvršiti procjenu na osnovu ugovora, podataka o iznosima troškova reklamacija iz ranijih razdoblja (iskustvenih spoznaja) te, ako je riječ o velikom broju transakcija, izračune je potrebno temeljiti na statističkim metodama očekivanih vjerojatnosti.
Važno je naglasiti da kreirana rezerviranja po jednom osnovu (npr. rezerviranja za otpremnine) ne mogu biti korištena u narednim razdobljima po nekom drugom osnovu (npr. rezerviranja za sudske sporove), bez obzira na činjenicu da po osnovu inicijalno kreirane rezervacije nisu nastali nikakvi novčani odljevi. Također, rezerviranja je potrebno provjeravati na svaki datum bilance (najmanje jedanput godišnje) i, ako je potrebno, izvršiti usklađivanje kako bi odražavala što je moguće precizniju procjenu. Ako je procijenjeno da su prestale postojati okolnosti zbog kojih je rezerviranje u ranijim razdobljima kreirano, potrebno je izvršiti otpuštanje rezerviranja u korist prihoda tekućeg razdoblja.
