Mnogi potencijalni investitori zainteresirani su za ulaganje u vrijednosne papire, ali ih odbija strah od mogućeg gubitka uloženih sredstava. Naime, široko je uvriježeno mišljenje da je ulaganje u vrijednosne papire nužno povezano sa velikim rizicima, te da je često moguć gubitak čitavog uloga. Međutim, to posve nije točno. Svako ulaganje sredstava povezano je sa određenim rizicima, pa i kupnja državnih vrijednosnih papira ili čak depoziti u bankama. Općenito se može reći da rizik predstavlja mogućnost da stopa prihoda kod ulaganja bude manja od očekivane. Često se pojam rizika u svakodnevnom govoru poistovjećuje sa neizvjesnošću, međutim njihovo značenje se bitno razlikuje. Naime, kod rizika je donekle poznata vjerojatnost nastupanja nekog događaja u budućnosti. Tako, primjerice, postoje agencije koje su specijalizirane za izdavanje kreditnog i investicijskog rejtinga koji predstavlja ocjenu kvalitete izdavatelja vrijednosnog papira kako bi se bar približno ocijenila razina rizika kojoj se izlaže investitor kada kupuje neku vrijednosnicu. Primjera radi, veći kreditni rejting imaju državne obveznice od obveznica poduzeća. S druge strane, za neizvjesnost se ne može ocijeniti vjerojatnost nastupanja događaja, pa je stoga ona puno veći neprijatelj financijskih tržišta od samog rizika. Prilikom ulaganja u vrijednosne papire svaki je investitor izložen jednom ili više rizika, poput rizika od promjene kupovne moći, rizika od promjene kamatnih stopa, političkog rizika i slično. Rizik se može generalno podijeliti na sistemski i nesistemski rizik, odnosno rizik se sastoji od ove dvije komponente. Sistemski rizik je opći rizik na tržištu koji proizlazi iz promjena u svjetskoj ili nacionalnoj ekonomiji, poreznoj reformi, političkoj situaciji i taj se rizik diverzifikacijom ulaganja ne može otkloniti. Drugi rizik, nesistemski rizik uzrokovan je promjenama u samom izdavatelju vrijednosnih papira, odnosno u poduzeću. Ovaj se rizik diverzifikacijom, odnosno ulaganje u više različitih vrijednosnih papira može otkloniti. Ujedno to je i naš savjet, da pravilno odabranom kombinacijom vrijednosnih papira, uz neznatno veći rizik, mogu se ostvarivati znatno veće dobiti u odnosu na klasičnu bankarsku štednju. Diverzifikacijom ulaganja stvaraju se portfelji vrijednosnih papira koji predstavljaju ukupnost financijskih investicija u različite vrijednosne papire. Njihova prva i osnovna prednost je veća sigurnost, tj. smanjenje rizika, pri čemu je financijska imovina potpuno aktivna.