Čini se da SAD za sada pomoću inozemnih kapitalnih investicija bez problema krpa ogromnu rupu u bilanci plaćanja. Revidirani podaci za listopad pokazali su da je u tom mjesecu oboren rekord kada je riječ o inozemnim kapitalnim investicijama. U tom je razdoblju u SAD ušlo 104,2 milijarde dolara. Posljednji podaci Ministarstva financija SAD pokazuju da su inozemni investitori uložili u američke vrijednosne papire tijekom studenog 89,1 milijardu dolara, nešto više od tražišnih očekivanja od 85 milijardi dolara. Neto kapitalne investicije predstavljaju razliku između dolara koje je pojedina država investirala u tržište kapitala u SAD i dolara koje su američki investitori uložili u tržište kapitala te države. Stranci u kupili neto 54 milijarde dolara državnih obveznica, 9 milijardi dolara obveznica lokalne samoupravne, 35 milijardi dolara korporativnih obveznica, te 4,7 milijardi dolara dionica. U istom periodu američki investitori su kupili 16 milijardi dolara inozemnih (neameričkih) dionica. Kao najveći neto ulagač u američke vrijednosnice pojavljuje se Velika Britanija sa 50,9 milijardi dolara, Kanada 5 milijardi dolara, Francuska sa 6,2 milijarde dolara i Norveška sa 4,9 milijardi dolara investicija. Procijenjuje se da je najveći dio ovih investicija povezan sa prihodima tih država od prodaje nafte (naftni dolar). Od ostalih, posebice Azijskih država, valja istaknuti Kinu sa neto investicijama u visini od 5,9 milijardi dolara i Južnu Koreju sa 2.6 milijarde dolara. Ove Azijske države većinu svojih dolarskih prihoda ostvaruju zbog učestalog inteveniranja na deviznom tržištu, s osnovnim ciljem da spriječe svaki pokušaj jačanja svoje domicilne valute. Ono što je posebno zanimljivo je da se ne pojavljuju države najveće izvoznice nafte s Bliskog istoka. Analitičari smatraju da je većina tih kompanije svoje naftne prihode "pretakala" kroz financijski sustav Velike Britanije, koja se tu pojavila kao svojevrsan posrednik. Američki investitori su s druge strane najviše kapitala tijekom studenog uložili u Aziju. Prvenstveno u Japan 7,2 milijarde dolara, Hong kong 1.7 milijardi dolara i Tajvan 1 milijardu dolara. Na kraju valja istaknuti da SAD lako puni svoj deficit putem inozemnih direktnih kapitalnih investicija. Od lipnja prošle godine mjesečni prosjek uloženih dolara u američke vrijednosnice od strane inozemnih investitora je oko 90 milijardi dolara. Većina tih dolara se investira u američke obveznice, dok se manji dio ulaže u dionice. Analitičari upozoravaju na činjenicu da Azijske države mogu smanjiti razinu interveniranja čime bi se smanjila i raspoloživa količina dolara za ulaganje. Također napominju da i naftni dolari ne mogu konstantno puniti američki deficit. Dobra vijest je ta da se potražnja Azijskih investitora za američkom imovinom ne smanjuje, niti se to skoro očekuje. Značajna je činjenica da veliku količinu američkih dolara posjeduju centralne banke (u rezervama), a one su ipak manje senzibilne na pitanja američke inflacije ili kamatnih stopa.