Jačanje dolara zadnja je stvar koju čelnici vodećih svjetskih ekonomiji u ovome trenutku žele. Američka valuta je snažno ojačala unatoč činjenici da se bilanca plaćanja SAD nalazi u crvenom. Ovogodišnji deficit je bio planiran na gotovo 6 posto bruto društvenog proizvoda. No prema posljednjim podacima on je već dosegnuo razinu od 6,4 posto BDP, odnosno u apsolutnim brojkama on iznosi 195 milijardi dolara. Oko deficita se razgovaralo i na posljednjem sastanku grupe G7. Tada je zaključeno kako je u ovome trenutku najvažnije smanjiti američki deficit i povećati štednju u SAD; povećati potrošnju u eurozoni i Japanu; te povećati fleksibilnost tečajeva dalekoistočnih valuta (Kina). Prošlotjedni podatak o količini inozemnih kapitalnih investicija u američku imovinu pokazao je kako će američki deficit opet biti top tema razgovora analitičara. Tijekom travnja inozemni ulagači su investirali ukupno 47,4 milijardi dolara. Analitičari su očekivali da će investicije iznositi oko 60 milijardi dolara. Revidirani podatak za ožujak pokazuje da su inozemni investitori kupili američkih vrijednosnica u protuvrijednosti od 40,6 milijardi dolara. Trgovinski deficit SAD je za travanj iznosio 57 milijardi dolara, dok je u ožujku deficit iznosio 53,6 milijardi dolara. Iz ovoga je vidljivo, da je u dva uzastopna mjeseca američki trgovinski deficit ostao otvoren zbog smanjenih inozemnih investicija. Ukoliko se ovakav trend nastavi američko gospodarstvo će se opet naći u ozbiljnim problemima, što će najvjerojatnije rezultirati padom vrijednosti dolara. Ono što je svo ovo vrijeme podržavalo američki dolar je uvjerenje investitora kako će američka centralna banka nastaviti s politikom agresivnijeg podizanja kamatne stope. Takvu politiku američki FED je primjenjivao prvenstveno da suzbije inflatorne pritiske. Posljednji podaci o inflaciji, to jest rastu proizvođačkih i potrošačkih cijena u SAD izazvali su malu pomutnju među investitore. Više nisu " 100 posto" sigurni da će američka centralna banka nastaviti s agresivnom politikom dizanja kamate. Potrošačke cijene su u svibnju pale za 0,1 posto, što je prvi pad indeksa u posljednjih deset mjeseci. Najveći utjecaj na pad cijena imale su cijene energenata koje su pojeftinile za 2%. Analitičari su očekivali da će indeks potrošačkih cijena biti nepromijenjen u odnosu na travanj. Ako se izuzmu volatilne cijene energenata i hrane indeks potrošačkih cijena je zabilježio rast 0,1 posto, dok se na tržištu očekivao rast od 0,2 posto. Proizvođačke cijene u SAD također su u svibnju pale više od očekivanja. Analitičari su očekivali pad od 0,2 posto dok je službena brojka -0,6 posto. Ovim negativnim podacima pridodala se i brojka o padu prometa u maloprodaji u SAD za mjesec svibanj od 0,5 posto, što je najveći mjesečni pad u posljednjih godinu dana.