Koliko može biti dubok ponor u kojeg pada dolar zbog rizika rata s Irakom i koliki se oporavak može očekivati jednom kada se kriza okonča? Dolar je od početka ove godine pao za više od 7% u odnosu na euro i tradicionalno siguran švicarski franak. Nekoliko faktora je radilo kontra dolara - statično američko gospodarstvo, slabo tržište dionica i znakovi ekonomskog rasta u Europi. Trgovci devizama smatraju kako je najzaslužniji za pad dolara rizik mogućeg rata s Irakom. Taj rizik je značajno povećan nakon prošlotjednog obraćanja predsjednika SAD-a George W. Busha američkom Senatu. Dok analitičari smatraju kako bi kratak rat s Irakom imao male ili nikakve posljedice na rast američkog gospodarstva, rizik mogućih napada na američke ciljeve u svijetu u slučaju rata i dalje štete povjerenju potrošača, industriji koja sve manje ulaže u nove investicije, te obeshrabruje investitore da kupuju američku imovinu. Gledajući iz povijesnog aspekta, ako bude rata i ako on bude kratak, ili ako se kriza uspije nekako riješiti diplomatskim putem dolar bi mogao brzo ojačati. Oporavak dolara neće biti onako jak i brz kao nakon Zaljevskog rata 1991. godine zbog očekivanih velikih troškova posljeratne obnove Iraka, mogućih terorističkih prijetnji SAD-u, trome američke ekonomije i ogromnog deficita. Analitičari u slučaju brzog okončanja trenutne situacije oko Iraka vide jačanje američke valute sa sadašnjih 1,08 na 1,02 dolara za jedan euro. Slabiji dolar nije previše zabrinuo niti dužnosnike američke centralne banke FED-a. Naime, uslijed pada vrijednosti američke valute američki izvoz postaje jeftiniji, odnosno konkurentniji. To bi trebalo dovesti do povećanja narudžbi za američkim proizvodima. Povećanje potražnje za industrijskom robom pokreće gospodarski ciklus povećanjem proizvodnje što dovodi do povećanja zaposlenosti i većih plaća američkih radnika. Ti radnici su na kraju krajeva potrošači, te je debljanje njihovih novčanika dobro za ekonomiju budući da njihova potrošnja čini najveći dio američke ekonomske aktivnosti. Slabiji dolar u svakom slučaju smanjuje pritisak i daje vremena FED-u pri odlučivanju o kamatnoj stopi. Na pošlotjednoj sjednici FED je odlučio sačekati rasplet iračke krize, te vidjeti da li će gospodarstvo iskoristiti trenutak slabijeg dolara i povećati izvoz, te su stoga kamatnu stopu ostavili na dosadašnjih 1,25%. Objavljeni su podaci o bruto društvenom proizvodu SAD-a za zadnji kvartal 2002. Na godišnjoj razini BDP je u zadnjem kvartalu rastao 0,7%. Ukupno u 2002. godini američki BDP narastao je za 2,4%, više od recesijske 2001. Kada je zabilježen rast od 0,3%, ali puno manje od 2000. kada je rast bio 3,8%. Rastu BDP u zadnjem kvartalu prošle godine najviše je doprinjela državna potrošnja, najviše za obranu, s rastom od 4,6%. Potrošnja stanovništva koja čini gotovo dvije trećine BDP narasla je samo 1,0% što predstavlja najmanji rast od 1993. godine. U prošlom broju Burze pisao sam kako će Rusija smanjiti udio američkih dolara u svojim deviznim rezervama tijekom ove godine. Početkom tjedna je objavljeno kako su oni već jedan dio rezervi diverzificirali prošle godine. Tijekom 2002. godine udio dolara u ruskim deviznim rezervama je smanjen s početnih 90% na manje od 75%, dok je udio eura udvostručen i iznosi oko 15%. Ako se zna da su devizne rezerve Rusije procijenjene na oko 48 milijardi dolara tada je iznos koji je ruska centralna banka prodala prošle godine u visini od oko 8 milijardi dolara.