Ako sporazum nije napisan i potpisan on je nevažeći
Među ostale načine prestanka radnog odnosa Zakon o radu “N.N” 93/14, u članku 112. navodi da ugovor o radu, pored ostalog da „Ugovor o radu prestaje sporazumom radnika i poslodavca“. „Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku“ (članak 113. Zakona o radu).
Sporazum o prestanku ugovora o radu je često korišten način prestanka radnog odnosa. Zakon ne određuje razloge zbog kojih poslodavac i radnik mogu sklopiti ugovor o prestanku ugovora o radu. Ima se u vidu da je dobrovoljnost bitna karakteristika za uspostavljanje radnog odnosa, pa se ta volja subjekata mora poštovati kada taj pravni odnos prestaje. Samo od volje poslodavca i od volje radnika ovisi da li će doći do sklapanja pisanog sporazuma o prestanku ugovora o radu. Mora biti volja i jednog i drugog subjekta i to jasno izražena, bez prijetnje, sile i prinude. Nije bitno tko daje inicijativu da tako ugovor o radu prestane. U praksi se pokazalo da je inicijativa češće na strani radnika. Za njega su kraći otkazni rokovi (bez obzira što se sporazumom njihova uloga minimizira), a često je i pitanje promjene radnog statusa i “pronalazak” drugog poslodavca, odnosno drugog posla.
U praksi radnici koriste sporazum za prestanak radnog odnosa radi odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu i sl. Poslodavci predlažu radnicima sporazumni prestanak ugovora o radu uz stimulativne otpremnine (u slučaju viška radnika i sl. kod poslovno uvjetovanog otkaza) jer, na taj način nema kompliciranog postupka izrade programa viškova, nema otkaznih rokova, pa i eventualnih radnih sporova.
Ako sporazum nije napisan i potpisan on je nevažeći (ništetan). Usmeni sporazum poslodavca i radnika nije pravno valjan.
Zakon o radu ne propisuje poseban sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu. Ugovorene strane same utvrđuju njegov sadržaj: stranke, mjesto i datum sklapanja, ugovor o radu koji je predmet sporazuma (kada je sklopljen, na koje vrijeme i ostale bitne oznake); do kada se isplaćuje plaća; isplata zaostalih zarada i naknada; vraćanje opreme i “zaduženog alata” i drugog; kako se vrši “primopredaja” kako se završavaju preuzeti poslovi; potencijalna zabrana utakmice radnika s poslodavcem; povrat sredstava koje je poslodavac uložio u radnika za stručno obrazovanje, specijalizaciju. Radnopravni odnos je složen pravni odnos (prava, obveza i odgovornosti subjekata) i tu složenost može se pokazati i pri prestanku radnog odnosa sporazumom navedenih subjekata. Radni odnos tako prestaje.
Nakon što radniku prestane radni odnos, poslodavac može, bez ikakvog ograničenja na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Radnik kojemu je radni odnos prestao, po sporazumu ne može steći pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti bez obzira što se uredno javlja na evidenciju nezaposlenih ako mu radni odnos nije prestao iz točno određenih razloga.
