- Po staroj praksi osiguratelji nisu plaćali štetu ako je ista nastupila izvan javnih cesta, no Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/2005) u čl. 22. st. 1. propisano je drugačije
„Desetog ovog mjesec , za vrijeme održavanja stočnog sajma u B., praktično na livadi, kojom smo se kretali razgledavajući izloške, vozač traktora prešao mi je preko noge i slomio mi stopalo… Kad sam se interesirao imam li pravo na naknadu štete i od koga, jer traktor nije bio osiguran protiv treće osobe, dobio sam odgovor od zastupnika osiguratelja X iz toga mjesta da nemam pravo jer se nezgoda dogodila na livadi…“.
Na svu sreću odgovor zastupnika nije točan i vjerojatno je uvjetovan starom praksom po kojoj osiguratelji nisu plaćali štetu ako je ista nastupila izvan javnih cesta. Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/2005) propisano je u čl. 22. st. 1. da osiguratelj pokriva odgovornost vlasnika vozila, odnosno vozača, za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušenja zdravlja ili oštećenja stvari.
Da stvar bude jasnija pobrinuo se zakonodavac koji je u zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br.36/2009.) u čl. 6. dopunio odredbe čl. 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu dodavši novi stavak i točno preciziravši koje su površine uključene u osigurateljnu zaštitu. Ta dopuna doslovce glasi: „Ugovorom o osiguranju iz st. 1. ovoga članka pokrivene štete su štete nastale od vozila koja se kreću javnim cestama i ostalim površinama na kojima se odvija promet , a koja podliježu obvezi registracije te po propisima o registraciji moraju imati prometnu dozvolu.“
Zastupnik osiguratelja, koji je dao krivi odgovor, vjerojatno nije dobro upoznat ni sa starim propisima, a posebno ne s ovom novom izmjenom, odnosno dopunom zakona. Površina stočnog sajma, makar bila i nekakva livada, zasigurno spada u ostale površine na kojima se odvija promet, što potvrđuje i sama (prometna) nezgoda u kojoj je stradalo stopalo našeg čitatelja.
S obzirom na to da vozač traktora nije sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti sukladno odredbi čl. 22.st.1. gore citiranog Zakona, radi se o neosiguranom vozilu, a za štete od neosiguranih vozila, dakle, i neosiguranog traktora, odgovara Hrvatski ured za osiguranje, koji će štetu isplatiti na teret sredstava garancijskog fonda i, nakon isplate, tražiti povrat isplaćenog od neopreznog vlasnika traktora koji nije sklopio ugovor o osiguranju iako je to po zakonu morao učiniti.
Naš čitatelj se s odštetnim zahtjevom može obratiti izravno na adresu Hrvatskog ureda za osiguranje, a može zahtjev predati i mjesnom osiguratelju, odnosno zastupniku koji mu je dao krivi odgovor!
