Već je stalna praksa da se na početku godine načini kratak rezime protekle godine.
Siječanj 2004. Prosinac 2004. Rast/pad u % EUR/USD 1,2250 1,3520 +10,4 EUR/CHF 1,5480 1,5450 -0,2 EUR/GBP 0,7010 0,7030 0,3 USD/CHF 1,2350 1,1400 -7,7 GBP/USD 1,8010 1,9240 6,8 EUR/HRK 7,6500 7,6000 -0,7 CHF/HRK 4,9085 4,8700 -0,8 GBP/HRK 10,8150 10,7800 -0,3 USD/HRK 6,0650 5,6020 -7,7
Trend pada vrijednosti američke valute nastavljen je i tijekom 2004. godine. Američkoj valuti nisu pomogle niti nešto više kamatne stope, ni više stope gospodarskog rasta. Još uvijek je teret dvojnog deficita (proračunski i trgovinski) faktor koji vuče dolar sve dublje i dublje. Američka valuta je pala u odnosu na euro za 10%, na švicarski franak gotovo 8%, a na britansku funtu 7%. Hrvatska kuna je već tradicionalno jedna od najstabilnijih valuta. U odnosu na euro, kuna se kreće unutar uskog raspona od 7,30 - 7,70. Što se tiče dolara tu je kuna pratila svjetske trndove te je ojačala gotovo 8%.
Siječanj 2004. Prosinac 2004. EUR 2,00 2,00 USD 1,00 2,25 CHF 0,25 0,75 GBP 3,75 4,75 HRK 6,00 6,50
Kamatne stope su paralelno s oporavkom svjetskog gospodarstva lagano rasle. Tako je kamata na dolar nakon četrdesetogodišnjeg minimuma narasla za 125 bazna poena. SAD podizanjem kamate na dolar pokušava, pored ostalog, privući inozemne ulagače s ciljem smanjivanja deficita. Europska centralna banka nije dirala kamatu na euro budući da je inflacija, unatoč visokim cijenama nafte, pod kontrolom. Na domaćem novčanom tržištu kamate su bile prilično volatilne, prvenstveno zbog nerazvijenog (plitkog) domaćeg tržišta. Raspon kretanja međubankarske kamatne stope za jednomjesečni kunski depozit je bio od 2,20% do 7,60%.