13.11.2017.

Što su izaslani radnici?

Piše:prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur
dipl. iur., znanstveni savjetnik

Poslodavac može izaslati radnika izvan Republike Hrvatske najduže 24 mjeseca


Jedno od temeljnih načela na kojima se gradi Europska unija (EU) je sloboda kretanja radnika. To omogućava državljanima država članica EU da žive i rade na području druge države članice pod istim uvjetima kao i državljani te države. Državljanima države Republike Hrvatske, od dana pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU omogućeno je da, zajedno s članovima svoje obitelji borave i rade na području EU, pa i na području Europskog gospodarskog prostora (EGP). Državljani Republike Hrvatske za države EU ne moraju više pribavljati radne dozvole. Nakon toga legalnog rada mogu ostati u državi u kojoj su radili i nastaviti ostvarivati prava i dužnosti u zapošljavanju, u radnom odnosu, socijalnom osiguranju.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZZ) je član mreže europskih organizacija za zapošljavanje i tako je izravno uključen u tržište (ponudu i potražnju) radne snage na tržištu EU. Raspolaže informacijama o potrebi i potražnji za radnom snagom u skladu s propisima koji se odnose na javne (državne) službe za zapošljavanje. Hrvatska ima obvezu da na više od jednog službenog jezika u EU osigura javnosti sve relevantne informacije o pravima u EU u vezi s kretanjem radnika. Informacije moraju biti besplatne, sveobuhvatne i aktualne.

Jedno od specifičnih prava i oblika je i pitanje izaslanih radnika. To je pravo poslodavca koji ima sjedište i koji obavlja registriranu djelatnost u Republici

Hrvatskoj da uputi na rad u drugu državu članicu EU da u njegovo ime i za njegov račun obavljaju radnici privremeno posao i tako realiziraju njegovu djelatnost (izaslani radnici).

To nije “najam” radnika putem Agencije za privremeno obavljanje poslova.

Kod izaslanja radnika ne primjenjuje se pravilo države rada. Poslodavac mora u Hrvatskoj redovito obavljati svoju djelatnost (u matičnoj državi). Poslodavac može izaslati radnika izvan Republike Hrvatske najduže 24 mjeseca. Ne smatra se prekidom izaslanje vrijeme do dva mjeseca zbog godišnjeg odmora ili bolovanja. Iznimno se može produžiti zašto je potrebno da nadležna tijela država o tome postignu sporazum.

Za svo vrijeme trajanja izaslanja radnik i poslodavac imaju sklopljen ugovor o radu, a radnik se nalazi u sustavu socijalne sigurnosti po propisima Republike Hrvatske. To se osigurava “Europskom iskaznicom” A-1., koji za naše radnike izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Bitno je da je odnosni izaslani radnik najmanje mjesec dana prije izaslanja bio osiguran po propisima u Republici Hrvatskoj. Drugi uvjet je da se radnik ne šalje kao “zamjena” drugom već izaslanom radniku.

Za vrijeme izaslanja radnika u drugoj državi EU poslodavac koji je izaslao radnika mora u Hrvatskoj obavljati registriranu djelatnost i to najmanje s kapacitetom od 25% svoje redovne djelatnosti. Za svo vrijeme poslodavac ima ovlasti po Zakonu o radu, a radnik ima prava kako je ugovoreno u skladu sa zakonom i drugim propisima. Isplata plaća i uplata doprinosa je obveza poslodavca. Za svo vrijeme izaslanja moraju se poštivati propisi o radnom vremenu, odmorima i dopustima, zaštita zdravlja i sigurnost na radu i mjere zaštite posebno zaštićenih kategorija radnika (žena, mladeži, invalida, starijih radnika i dr.).

Podijeli