Sukob interesa je situacija u kojoj je privatni interes službenika u suprotnosti s javnom službom koju obavlja ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju službe
U praksi se često postavlja pitanje propisanih zabrana zakona za državne i lokalne službenike i kada je privatni interes državnih službenika i lokalnih službenika u sukobu s interesima obavljanja službe. Najčešće se to odnosi na otvaranje obrta i trgovačkih društava, dodatni poslovi, koji mogu biti u suprotnosti s poslovima službenika.
Sukob interesa državnih i lokalnih službenika uređen je posebnim propisima. Za državne službenike uređen je Zakonom o državnim službenicima „N.N“92/05 do 61/17, a za službenike zaposlene u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi „N.N“ 86/08 do 4/18. Zabranjena je zloupotreba položaja odnosno obavljanja djelatnosti koje je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja nadležnog nadređenog čelnika tijela.
Sukob interesa je situacija u kojoj je privatni interes službenika u suprotnosti s javnom službom koju obavlja ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju službe.
Ne radi se samo o materijalnom interesu odnosno interesu financijske naravi, nego se može raditi o bilo kakvoj koristi koju službenik može ostvariti s osnova obavljanja javne službe. Nematerijalna korist je ona koja službeniku, njemu bliskoj osobi ili drugim pravnim i fizičkim osobama s kojima je u vezi (npr. politička stranka, stručne i sindikalne organizacije s kojima ima osobna ili profesionalna svojstva).
U praksi se govori o stvarnom, prividnom ili potencijalnom (mogućem) sukobu interesa. Najčešće se radi o zloupotrebi ovlasti, korištenja službenih tajni radi osobne koristi i koristi povezanih osoba, korištenja državnog vlasništva u privatne svrhe i brojni „dodatni poslovi“ koji su u suprotnosti s poslovima radnog mjesta službenika.
Zakon zabranjuje državnim službenicima određene aktivnosti izvan državne službe ako to utječe u zakonito obavljanje službe. To se odnosi na: zabranu otvaranja obrta ili osnivanje pravne osobe; mogućnost obavljanja dodatnog posla (pod određenim uvjetima); dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa; sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili druge pravne osobe (pod određenim uvjetima); zabrana poticanja na političko organiziranje za vrijeme radnog vremena; zabranu sudjelovanja u donošenju pojedinih odluka (pod određenim uvjetima).
Državni službenik obvezan je pri obavljanju svojih dužnosti postupati u skladu s načelom zakonitosti i zaštite javnog interesa. Zabranjena mu je zloupotreba ovlasti u postupanju radi postizanja vlastitog interesa. U protivnom odgovara za tešku povredu službene dužnosti.
O sukobu interesa odlučuju službenički sudovi donošenjem rješenja.
Npr. Naziv službeničkog suda__________ klasa: UP/I _________
UR BROJ: ___________, Mjesto i datum___________
RJEŠENJE
Ime i prezime, državni službenik raspoređen na radno mjesto ___________ u __________ mjestu _________ . Odgovoran je što je : u razdoblju od ________ do _______ godine obavljao poslove v.d. direktora trgovačkog društva _________ d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu ul. _________________________, bez prethodnog pribavljenog odobrenja čelnika tijela, čime je počinio težu povredu službene dužnosti iz članka 90. st.1.t.11. Zakona o državnim službenicima tj. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta u državnoj upravi… te mu se izriče novčana kazna u iznosu 10% ukupne plaće isplaćene u mjesecu u kojem je kazna izrečena, na vrijeme od dva mjeseca.
Pouka o pravnom lijeku. Potpis. Dostava.
Pored Zakona važno mjesto ima i etički kodeks i osobni odnos službenika (savjest, odnos prema službi, javna ocjena i dr.) , pa prilikom ocjenjivanja sukoba interesa i to treba uzeti u obzir.
