Faktori koji u ovome trenutku najviše utječu na tečajeve valuta i na sveukupnu situaciju na financijskom tržištu su kamatne stope. Donekle se to moglo i indirektno zaključiti kroz nekoliko posljednjih tekstova. Pa da previše ne duljim s uvodom ovaj put ću malo više pisati o "zelenoj oazi" u srcu Europske Unije - švicarskom franku. Franak je postao ni kriv ni dužan predmet sve većeg interesa ljudi i to prvenstveno zbog novih stambenih kredita s valutnom klauzulom u CHF. Očekivanja analitičara da će švicarska centralna banka (SNB) podignuti kamatnu stopu na franak znatno podupiru švicarsku valutu. Nakon nedavnih terorističkih napada, švicarski franak je s dna u odnosu na euro od 1,5870 započeo jačati. Trend je podpomognut i najavama iz SNB o skorom dizanju kamatne stope koja trenutno iznosi 0,10%. Kamatna stopa na CHF je na tako niskoj razini još od ožujka prošle godine kada je s početkom intervencije u Iraku švicarski franak vrtoglavo jačao što je natjeralo švicarsku centralnu banku da krene smanjivati kamatnu stopu kako bi smanjila atraktivnost ulaganja u franak ali i pomogla gospodarstvu, koje je izvozno orijentirano. Takvo ponašanje financijskog tržišta govori o tome koliko je sada važna razlika u kamatnim stopama. Najbolji primjer su australski dolar i norveška kruna. Za ovog prvog analitičari smatraju da je dosegnuo kraj trenda dizanja kamatne stope te će samim time i njegova vrijednost padati. Sasvim suprotno je u slučaju norveške krune za koju analitičari smatraju kako je proces smanjivanja kamate pri kraju, a samim time se očekuje i njeno jačanje. No vratimo se švicarskom franku. Švicarska centralna banka već od jeseni prošle godine najavljuje bolje dane za švicarsko gospodarstvo i skoro podizanje kamatne stope. Analitičari očekuju da će do prvog podizanja kamatne stope od 25 baznih poena doći krajem ljeta. U periodu od godinu dana očekuje se da će SNB dodatno podignuti kamatnu na "švicarac" za 50-75 baznih poena. Sudeći prema posljednjim podacima o stanju ekonomije eurozone ne očekuje se skoro podizanje kamate na euro, već će prije doći do njenog snižavanja. Zbog svega gore navedenog se očekuje smanjivanje razlike između kamatnih stopa na euro i na švicarski franak. Takav razvoj situacije bi išao u prilog jačanju švicarske valute. Prema posljednjem kvartalnom izvješću SNB, Švicarska bilježi gospodarski rast od 1,40%, dok je iskorištenost kapaciteta porasla s 80% na 82%. Iskorištenost kapaciteta je još uvijek ispod višegodišnjeg prosjeka od 84% što pokazuje da švicarska ekonomija ima još neiskorištenih kapaciteta, odnosno da je pritisak na rast cijena malen. Stopa nezaposlenosti u Švicarskoj je na petogodišnjem maksimumu, a smanjivanje nezaposlenih se očekuje tek krajem ove godine. Analitičari u potpunosti ne odbacuju mogućnost novih geopolitičkih nestabilnosti koje u pravilu pridonose jačanju švicarske valute, koja zbog neutralnosti Švicarske slovi kao "sigurna luka". U svakom slučaju švicarska centralna banka ne želi prevelik rast svoje valute. Švicarski izvoz koji čine gotovo dvije trećine švicarkog bruto društvenog proizvoda vrlo je osjetljiv na kretanja tečaja EUR/CHF iz raloga što Švicarska najviše izvozi u zemlje eurozone, što je i posve razumljivo budući da je s njima i zemljopisno omeđena. Analitičari očekuju kako će švicarski franak u periodu od šest mjeseci ojačati u odnosu na euro do tečaja 1,50 nakon čega bi trebala uslijediti korekcija tečaja do 1,56. Stoga da se zaključiti kako će se "švicarac" kretati u odnosu na euro unutar okvira 1,50-1,56.