U posljednje vrijeme puno se priča o ulasku republike Hrvatske u Europsku uniju, a potom i u Europsku monetarnu uniju. Pa gdje je Hrvatska u odnosu na države iz tzv. "zapadnog Balkana". Kada se promatra rast bruto društvenog proizvoda i inflacija situacija je kako slijedi:
BDP u % inflacija u % 2003. 2004. 2003. 2004. Albanija 6,00 6,00 2,30 2,90 BiH 3,50 6,00 0,60 0,20 SiCG 2,00 7,00 9,40 10,80 Bugarska 4,30 5,60 2,30 6,20 Hrvatska 4,30 3,70 1,80 2,10 Rumunjska 4,90 7,80 15,30 11,90 Makedonija 3,40 2,00 2,40 0,90
Vidljivo je da sve zemlje bilježe visoke stope gospodarskog rasta. U pravilu takav trend imaju sva tržišta u nastajanju. Što se tiče inflacije ona je najveći problem za Rumunjsku i SiCG. Hrvatska ima već nekoliko godina nisku inflaciju koja je negdje u razini s onom u eurozoni, oko 2%.
Bilanca u % od BDP Nezaposlenost u % 2003. 2004. 2003. 2004. Albanija -6,70 -4,30 15,0 14,4 BiH -30,20 -27,70 42,0 42,0 SiCG -10,20 -13,50 15,2 15,0 Bugarska -8,60 -7,20 13,7 12,0 Hrvatska -7,30 -6,10 14,3 13,8 Rumunjska -6,10 -7,70 7,0 7,5 Makedonija -3,30 -7,10 36,7 37,0
Sve države bilježe deficitnu bilancu. Ovaj kriterij će pri ulasku u EMU potencijalne članice najvjerojatnije najteže zadovoljiti. Problem leži u činjenici da sve države vrlo teško smanjuju svoju potrošnju, koja se prvenstveno koristi za socijalnu politiku. S deficitom se već nekoliko godina bore i tri najveća gospodarstva eurozone. Nezaposlenost je problem koji se neće tako lako riješiti. Sa nezaposlenošću se bore sve države kandidati. Nezaposlenost je posljedica tranzicije gospodarstva iz socijalističkog u kapitalistički sustav.