Stečaj je posebno stanje(status) koji je uređeno stečajnim zakonom. Bitno je da se utvrde potraživanja, da postanu nesporna, da se Zakon poštuje i da navedena Agencija, nakon isplate, u postupku stupi kao stečajni vjerovnik s isplaćenim iznosima
Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca („N.N.“ 86/08) regulira osiguranje radnika u slučaju stečaja poslodavca i utvrđuje ova prava:
1. Pravo
na isplatu neisplaćene plaće za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja
odnosno prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar tri
mjeseca prije otvaranja stečaja-najviše do visine minimalne plaće u Republici
Hrvatskoj za svaki mjesec za koji radniku nije isplaćena plaća. Minimalna plaća
u Republici Hrvatskoj iznosi 2.814,00 kuna (Državni zavod za statistiku „N.N.“
58/11).
2. Pravo na isplatu neisplaćene naknade plaće za bolovanje koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava u posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja odnosno, prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja-najviše do visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj;
3. Pravo na isplatu naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos odnosno u kojoj je otvoren stečaj-u visini najviše do polovice minimalne plaće u Republici hrvatskoj;
4. Pravo na isplatu otpremnine pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu („N.N.“ 149/19 i 61/11) u visini polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine;
5. Pravo na isplatu pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti-u visini najviše do 1/3 prosječno dosuđene naknade štete.
U ovom postupku sudjeluju: radnik koji je u trenutku otvaranja stečaja bio u radnom odnosu, kao i onaj prije tri mjeseca od otvaranja stečaja ako je u tom „zaštićenom vremenu“ bio u radnom odnosu kod poslodavca; stečajni upravitelj koji priznaje ili ne priznaje navedena potraživanja; nadležni trgovački sud koji vodi stečajni postupak, vjerovnici stečajnog dužnika i agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. Bitno je da niti jedan stečajni vjerovnik ne ospori potraživanje.
Stečaj je posebno stanje (status) koji je uređeno stečajnim zakonom. Bitno je da se utvrde navedena potraživanja, da postanu nesporna, da se Zakon poštuje i da navedena Agencija, nakon isplate, kasnije u postupku stupi kao stečajni vjerovnik s isplaćenim iznosima. No, sudska praksa je bogatija pa postoje i bolja rješenja. Bitno je da se radnicima navedena prava priznaju i realiziraju.
2. Pravo na isplatu neisplaćene naknade plaće za bolovanje koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava u posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja odnosno, prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečaja-najviše do visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj;
3. Pravo na isplatu naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos odnosno u kojoj je otvoren stečaj-u visini najviše do polovice minimalne plaće u Republici hrvatskoj;
4. Pravo na isplatu otpremnine pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu („N.N.“ 149/19 i 61/11) u visini polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine;
5. Pravo na isplatu pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti-u visini najviše do 1/3 prosječno dosuđene naknade štete.
U ovom postupku sudjeluju: radnik koji je u trenutku otvaranja stečaja bio u radnom odnosu, kao i onaj prije tri mjeseca od otvaranja stečaja ako je u tom „zaštićenom vremenu“ bio u radnom odnosu kod poslodavca; stečajni upravitelj koji priznaje ili ne priznaje navedena potraživanja; nadležni trgovački sud koji vodi stečajni postupak, vjerovnici stečajnog dužnika i agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. Bitno je da niti jedan stečajni vjerovnik ne ospori potraživanje.
Stečaj je posebno stanje (status) koji je uređeno stečajnim zakonom. Bitno je da se utvrde navedena potraživanja, da postanu nesporna, da se Zakon poštuje i da navedena Agencija, nakon isplate, kasnije u postupku stupi kao stečajni vjerovnik s isplaćenim iznosima. No, sudska praksa je bogatija pa postoje i bolja rješenja. Bitno je da se radnicima navedena prava priznaju i realiziraju.
