Još uvijek na cijenu valuta najveći utjecaj imaju politički, a ne ekonomski događaji. Dok je stanje takvo biti će prisutna i velika volatilnost na tržištu. Kao što je veliki broj analitičara očekivao, vjerojatnost napada SAD na Irak je gotovo stopostotna. U svojem 13 minutnom obraćanju naciji američki predsjednik Bush uspio je podići vrijednost američkog dolara za više od 2%. Ono što su donedavno većina analitičara smatrala kao otežavajuću okolnost za američku valutu, sada postaje njen glavni argument rasta. Naime, s približavanjem početka američke vojne intervencije američka valuta jača u nadi da će navedena akcija biti kratkoga vijeka. Pod time se podrazumijeva da rat ne bi smio trajati duže od dva tjedna. Stoga je na tim očekivanjima dolar poletio do tečaja 1,0550 s donedavnih 1,10. U sadašnjoj cijeni je u potpunosti uračunata vjerojatnost rata, a jedino što je u ovome trenutku nepoznanica, jest vrijeme trajanja rata. Za napada saveznika na Irak 1991 godine dolar je u početku ojačao u odnosu na važnije svjetske valute, no ubrzo je taj dobitak izgubio nakon što je tadašnji predsjednik SAD George Bush izjavio kako ne očekuje brzu i laganu pobjedu. Jedno je sigurno, kada se jednog dana ovo stanje oko Iraka riješi analitičari će se opet "baciti" na ekonomske pokazatelje i na osnovu njih predviđati buduća kretanja tečajeva glavnih svjetskih valuta. Europski visoki dužnosnici ne gledaju s pretjeranim optimizmom na ova događanja, jer drugi zaljevski rat bi mogao povući Europu u recesiju. Predstavnik Europske komisije naglasio je kako bi brzi rat imao blagi negativni utjecaj na europsku ekonomiju, dok bi svaki drugi scenarij bio poguban. Europu najviše zabrinjava cijena nafte na koju članice Europske unije nemaju nikakav utjecaj, a ona indirektno utječe na inflaciju i troškove života Europljana. Ovakva zabrinutost prisutna je i kod njemačkih industrijalaca koji vjeruju kako neslaganje između njemačke diplomacije i one u SAD-u šteti njihovom poslovanju, i to prvenstveno izvozu. Od ekonomskih pokazatelja prošloga tjedna su bili najzanimljiviji oni iz SAD. Trgovinski deficit SAD za siječanj je iznosio 41,1 milijardu dolara, što je nešto manje od deficita iz prosinca. Najveći deficit bilježi se u trgovanju s Kinom od 9,4 milijardi dolara, dok je onaj s europskom petnaestoricom smanjen za gotovo 30% te iznosi 6,5 milijardi dolara. Postavlja se pitanje što je na ovo smanjenje deficita više utjecalo, da li jačanje eura ili diplomatske nesuglasice EU i SAD. Strah od rata bitno je utjecao i na raspoloženje Amerikanaca kada je u pitanju potrošnja. Oni su tijekom veljače trošili za 1,6% manje nego mjesec dana prije. To je najveći mjesečni pad od studenog 2001. godine i daleko od tržišnih očekivanja koja su predviđala pad od 0,4%. Kada se iz ukupne potrošnje izuzme potrošnja na automobile pad je još uvijek vrlo velik i iznosi 1,4%, najviše u posljednje dvije godine. Na domaćem tržištu tečaj eura i kune se nakon višemjesečne deprecijacije kune zaustavio. Kako je bilo i najavljeno od strane guvernera Hrvatske narodne banke g. Rohatinskog razina od 7,70 kuna za jedan euro je obranjena i u tjednima koji slijede očekuje se lagana aprecijacija domaće valute.