Redovita vožnja može i godišnji odmor sasvim lako i bezbolno pretvoriti u nastavak započetog liječenja.


Ljeto je idealno vrijeme za bicikl i male izlete u predjele gdje se automobilom ne može, a za cipelcug je pre­daleko. 

S jedne je strane ovaj vid aktivnog odmora idealan je za poboljšanje fizičke kondicije, jer nije naporan kao tr­čanje, nije polagan kao ho­da­nje, a opterećenje lako mijenjamo planiranjem rute kojom ćemo voziti, ili pak promjenom brzine. Osim toga bicikl u svojoj statičkoj formi upotrebljavamo kao dio liječenja kod čitavog niza oboljenja, od artroze kuka i koljenja, pa sve do oporavka poslije srčanog infarkta. Zamjena sobnog bicikla sa klasičnim, stvar je navike, ravnoteže i dogovora sa lije­čnikom i fizioterapeutom, a redovita vožnja može i go­dišnji odmor sasvim lako i bezbolno pretvoriti u nasta­vak započetog liječenja neke od tih kroničnih bolesti.

Sasvim je druga priča bi­cikliranje po brdima i doli­nama uz veliku prijeđenu kilometražu. Takva fizička aktivnost zahtjeva kakvu- takvu pripremu, a ne mo­ram reći da nje, barem kad je o godišnjim odmorima riječ, nema. Ljudi prilično neozbiljno direktno iz kancelarij­ske fotelje sjedaju za svoj bicikl. Ako ovdje ostavimo po stra­ni opasnost od pada i udarce kao ipak najčešće ozljede u biciklista, ipak se nerijetko vide i ozlje­de kojima je uzrok prenaprezanje.

Ali nije nužno da bolovi i ozljede prate ovaj lijepi spo­rt. Tek nekoliko minuta pri­preme prije i nekoliko minuta istezanja poslije, uz malo opreza tijekom vožnje bi­cikla spriječiti će većinu ovih ozljeda i učiniti bicikliranje znatno ugodnijim. Kri­tične točke kod vožnje bicikla su koljeno, skočni zglob i donji dio kralježnice. To će reći da prije kretanja na vožnju, treba dobro razgibati sve te strukture kružnim kretnjama, te ako je moguće učiniti nekoliko čučnjeva. To bi trebalo pokrenuti cir­ku­laciju krvi, limfe i zglobne teku­ćine, te smanjiti početni stres. Nakon dolaska na cilj, ma gdje on bio, neophodno je barem 5 minuta posvetiti istezanju i to sa naglaskom na mišiće butina, lista i leđa. Svrha istezanja jest pomoći najnaprezanijim strukturama da se opuste i s time direktno ubrzati njihov oporavak od fizičke aktiv­nosti, u ovom slučaju -pedaliranja.