Kada mali poduzetnik izda račun na kojem je odobrena određena odgoda plaćanja, do trenutka naplate svota računa će biti zabilježena kao potraživanje u financijskom računovodstvu poduzeća, odnosno kao tražbina u istoimenoj knjizi koju vode obrtnici i samostalne djelatnosti.
Međutim, poduzeću će ova isporuka odmah biti ubrojena u prihode, dok će obrtniku postati primitak tek kad ju naplati.
Što se tiče PDV-a, obrtnik će platiti PDV u razdoblju u kojem taj račun naplati, a poduzeće će ga platiti ovisno o tome je li zatražilo plaćanje po naplaćenoj naknadi. Ako jeste, PDV će platiti također po naplati. Ako nije, platit će ga u mjesecu izdavanja računa.
U veljači slijedeće godine prvi puta će svi koji su u sustavu PDV-a morati predati poreznoj upravi putem sustava E-porezna, stanje svojih nenaplaćenih a dospjelih potraživanja na zadnji dan ove godine. Da bi bilo zanimljivije, dodatno će se morati pratiti je li koje od njih naplaćeno do 31.1. 2016. g., pa se ta potraživanja ipak neće morati uvrstiti u popis.
U obrascu ove prijave, potraživanja ćete razvrstati po OIB-u svojih dužnika, te navesti iznose potraživanja sa datumima njihovih dospijeća, tj. vremenu kada su trebala biti naplaćena.
Ako se tko razveselio i pomislio kako će konačno i njegova porezna obaveza ovisiti o naplati, pa će mu država pomoći nekim svojim mehanizmom da lakše naplati - naravno, uzalud mu veselje!
Naime, ovi su izvještaji smišljeni i nametnuti malim poduzetnicima kao još jedna obaveza i dodatni posao sa ciljem da porezne vlasti mogu pratiti korištenje pretporeza od strane primatelja računa.
Već je neko vrijeme na snazi propis po kojemu je primatelj računa jamac platac za iznos PDV-a iz primljenog računa, što će reći da bi trebao platiti barem iznos PDV-a iz računa, budući da koristi pretporez iz njega. Ovo novo izvješće je na tragu te ideje zakonodavca.
Prema tome, kada se vi ili vaši knjigovođe dobrano potrudite da ispunite ovo izvješće, porezne vlasti će se moći obraćati onima koji su na tom popisu.
Naravno, izaći će sada na vidjelo i potraživanja koja u vašim bilancama stoje godinama nakon što su dospjela, za koje niste pokrenuli postupak prisilne naplate, a u bilanci ste ih zadržali da bi vam ona izgledala ljepše, a poduzeće bogatije. Na odredbu kako je u bilanci nužno prikazati potraživanja po stvarnoj vrijednosti, mnogi su se oglušivali...
Vjerujem kako će ovih dva mjeseca do kraja godine mnogi mali poduzetnici ipak razmisliti o skeniranju stanja u svojim potraživanjima, pa ipak otpisati ona kojima tu nije mjesto.
To su možda
- ona po računima koje ste izdali prijatelju jer mu je za nešto trebalo (da si smanji obavezu za PDV), a vi ste možda te godine poslovali s gubitkom i imali velike nabave, pa vam nije bilo važno. Možda vam je i bilo važno, ali ste učinjenu uslugu obračunali na neki drugi način;
- ona po računima koja ste zapravo odavno naplatili u gotovini, ali novac niste položili na račun;
- ona po fiktivno izdanim računima iz raznih razloga…
- relevantna potraživanja kojima je nastupio rok zastare, pa više ne predstavljaju imovinu
U taj će popis sada uči i potraživanja koja poduzeća imaju od svojih osnivača i drugih osoba, za kamate na dane pozajmice. Doduše, ona će se prijavljivati u dio izvještaja koji ne iziskuje prikaz OIB-a dužnika, ali često pozamašni iznosi sada će izaći u javnost.
Obrtnici koji su u prošlosti često bili široke ruke u izdavanju računa 'iz usluge', sad bi se mogli sa gorčinom prisjetiti onog starog pravila, na koje smo ovdje više puta upozoravali: otpis potraživanja pripisuje se primicima u trenutku otpisa. Isto kao što se u primitke broji u trenutku zatvaranja obrta. Ako vas na ovo nije vaš knjigovođa na vrijeme upozorio, cijena bi mogla biti poprilična!
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
