Gazirana pića stižu na jelovnik male djece znatno ranije nego druga visokovrijedna hrana. Prosječan dvogodišnjak unese više šećera putem takvih pića nego putem kolača, bombona, čokolada i sladoleda ZAJEDNO. Naravno, ništa od navedenog nije zdravo. Doduše, prehrambena industrija, bazirana na šećeru, oduvijek je energično demantirala bilo kakav negativan utjecaj dodanog šećera. OSIM ZUBNOG KARIJESA. A i tu postoje posebne olakotne okolnosti. NEMA ISKLJUČIVOG KRIVCA. Podijeljena krivnja znači da su krivci i gazirana pića i voćni sokovi i sušeno voće. VOLITE SUŠENO GROŽĐE? No, kada govorimo o gaziranim pićima, šećer nije jedini uzročnik karijesa. Kiseline iz ovakvih pića POČINJU S RAZGRADNJOM ZUBNE CAKLINE U ROKU OD 20 MINUTA. Zubi su sačinjeni od vrlo tvrdog materijala, ALI ZAŠTITE TU NAPROSTO NEMA. Kada sve završi uz grozan zvuk zubarske bušilice, znači da ste bitku već izgubili. Prisutnost kofeina u nekim gaziranim pićima nije nikakva tajna. Da ne bude zabune, TO JE ONAJ ISTI KOFEIN IZ CRNE KAVE. Baš zbog toga, kavu zasigurno ne bi dali maloj djeci. ALI KOLU BI. Stimulirajući i ovisnički karakter kofeina dobro je dokumentiran. Što to znači? Pa, ako propustite svoju redovitu kavu, na koju ste inače navikli, mogli bi se suočiti s glavoboljom i rastom krvnog tlaka. Vjerovatno ćete biti nervozni, a možda će vas mučiti i želudac. To su tipični simptomi odvikavanja. OVISNOST O KOFEINU NE RAZLIKUJE SE PUNO OD DRUGIH OVISNOSTI. Znate li da kofein potpomaže i gubitak minerala iz organizma? Naravno, ne reagiraju svi ljudi jednako. A postoje i mnoga gazirana pića BEZ kofeina. No, što ako vaše najomiljenije piće nije «bez»? Sve ovisi samo o tome koliko volite riskirati. ČINJENICA DA POSTOJI KOFEIN NE GOVORI NIŠTA O NJEGOVOJ KOLIČINI. (Lista sastojaka ne znači mnogo, ako brojčani podaci izostanu.) Sigurno nije svejedno koliko ćete ga popiti. Pa, standardno kola-piće od pola litre sadrži oko 50 mg kofeina. KAO I POLA ŠALICE CRNE KAVE. Varijante bez šećera (ali s umjetnim zaslađivačima, koji su još opasniji od običnog šećera) uobičajno imaju još dvadesetak posto VIŠE kofeina. No, dok je biljna komponenta kola-pića odgovorna za prisustvo kofeina, nejasno je zašto se taj isti kofein umjetno dodaje u još neka gazirana pića. Prema obrazloženju proizvođača, to POJAČAVA DRUGE OKUSE. Dakle, okus bi bio slabije naglašen da nema kofeina. Čudno, redovni potrošači gaziranih pića to skoro i ne primjećuju. Drugim riječima, samo 8 % njih primjećuje BILO KAKVU RAZLIKU U OKUSU IZMEĐU KOFEINSKE I BEZKOFEINSKE VARIJANTE ISTOG PIĆA. Zli jezici bi sada mogli zaključiti da velika potrošnja gaziranih pića s kofeinom nije posljedica nekakvog fantastičnog okusa već samo IZRAZ SVOJEVRSNE DROGIRANOSTI. Ovisnost o nečemu znači i da je došlo do promjena u osjetljivim odnosima unutar mozga. Kliješta su se stegla i vi se više ne možete iščupati. Mozak traži još. Još nekoliko riječi o dijetnim zaslađivačima (aspartam, saharin i sl.). Ha, malo poznatih gaziranih pića nema i dijetnu varijantu. Koriste ih dijabetičari, a vrlo su popularni i u okviru akcija za snižavanje kilaže. Svaki višak kalorija je omražen, pa ZAŠTO NE PITI ONO ŠTO NE DEBLJA? Ideja je dobra, ali oblik primjene više nego loš. Korištenje aspartama i sličnih kemikalija povezano je sa stotinjak nus-pojava, nekih i vrlo ozbiljnih. Recimo, TUMORI NA MOZGU ILI EPILEPSIJA. Uz to, aspartam je osjetljiva tvar. Dugotrajno skladištenje ili izlaganje suncu mogu pokrenuti pretvaranje u metanol, pa i u formaldehid, POZNATI KANCEROGEN. Prije nekoliko dana jedan čitatelj mi je rekao da je život prekratak da bi se zamarao intenzivnim razmišljanjima o svim sitnicama, koje mu možda rade o glavi. Ionako je sve stvar sudbine. Ja bih to izložio malo drugačije. Život je dovoljno dug, a mogao bi biti i duži, kada bi neke crne sitnice okrenuli u svoju korist. Ako već ŠEĆER HRANI RAK, treba li to olako ignorirati? Sljedeći put: Gazirana pića i rak