Prema našoj računici, svatko od nas, u prosjeku, 42% svih bruto prihoda uplaćuje u državni proračun
Pitanje iz naslova često mnogi zaborave postaviti.
Pretpostavljate, pravo pitanje bi glasilo: koliko toga je uopće moje?
Prečesto sam u praksi gledala kako u bespućima neplaniranog poduzetništva prvi propadnu upravo oni koji većinu isporuka naplaćuju u gotovini!
Iako izgleda paradoksalno, oni se najlakše nasukaju, u uvjerenju da je sve što izvuku iz ladice svoje blagajne njihovo. Tromost države u naplati poreznih dugovanja je uvelike tomu doprinijela. No, budući da je to ponašanje koje je ostalo u prošlosti (nasreću ili nažalost - ocijenite sami), nama, koji smo i dalje odlučni baviti se poduzetništvom, ne preostaje drugo nego dobro se informirati i izračunati si svoju zaradu.
Vaši će Vam knjigovođe moći dati podatak o točnoj zaradi - vašem dohotku ili dobitku (vidi raniji članak) i o točnom iznosu poreza koji na njega plaćate tek po zaključivanju poslovnih knjiga za proteklu godinu. Za fizičke osobe (obrti „dohodaši“, samostalne djelatnosti), taj se rezultat prijavljuje poreznim organima najkasnije do kraja veljače, a za pravne osobe (poduzeća, zadruge, obrti „dobitaši“), do kraja travnja. Utvrđuje se uvijek za poslovnu godinu koja završava sa 31.12. (za one koji su počeli ili prestali poslovati na neki određeni datum u godini, stvar je malo drugačija).
Ipak, na neizostavno pitanje klijenata kako da znaju koliko će im na kraju ostati, morala sam pronaći neki odgovor unaprijed. Do njega sam došla tako da sam za sve klijente naše knjigovodstvene agencije zbrojila ukupne bruto isporuke (s PDV-om). S druge strane, zbrojila sam sve iznose koje moraju proslijediti u državni proračun: za sve vrste poreza i sve vrste davanja. Napominjem da su u računicu ušli i oni koji nisu u sustavu PDV-a i oni koji nemaju zaposlenih.
Kad smo sve zbrojili, podijelili i izračunali prosjek, došli smo do podatka da svatko od nas, u prosjeku, 42% svih bruto prihoda uplaćuje u državni proračun.
Za Vaš konkretan poduzetnički pothvat, ovaj postotak može varirati i na više i na niže. Imate li više stope profita, razmjerno ćete manji dio dugovati proračunu. Izvozite li, još manje.
No, ako još niste ni počeli poslovati, a sebe vidite u jednoj od već postojećih tržišnih niša, moj je savjet da računate na ovo u svojim poslovnim planovima.
Iako se možda čini da vas ovime odgovaram od poduzetništva, otklanjam svaku povezanost s takvim zaključkom - oko 93.000 malih poduzeća i oko 85.000 obrtnika u Hrvatskoj dokaz je da se može. Dapače, rekla bih - mora se!
Tekstovi u ovoj rubrici pisani su s namjerom da vas potaknu da svjesno ulazite u poduzetništvo i da aktivno rješavate svoju egzistenciju. Bit ćete uspješni samo ako ste informirani i pripremljeni. Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge.
