26.09.2019.

Jesen - vrijeme za kopanje ljekovitih podzemnih dijelova biljke

Piše: Martina Bogdanić
fitoaromaterapeutkinja
https://studio-martina-natura.hr/

Što kopamo u jesen? Prvenstveno čičak, valerijanu, petoprstu, gavez, koprivu, maslačak, češljugovinu, divizmu, lukovice srijemuša, bedreniku, bljušt, steže

 

Podzemni dijelovi ljekovitih biljaka koje ćemo koristiti za izradu preparata kopaju se ili u vrlo rano proljeće kada se još nije razvio zeleni dio biljke u svom prepoznatljivom opusu, ili u kasnu jesen. Kasna jesen je relativan pojam, kao i rano proljeće, a zavisi od nadmorske visine, podneblja u kojem se bere, mikrolokacije i sl. Iz tog razloga potrebno je i redovito ići u prirodu i vrlo se sporo kretati da bi se uočila i memorirala staništa biljaka, ali i detektirao njihov vegetativni period. Vrlo sporo kretanje je kretanje koje je puno sporije od laganog koraka kod šetnje. Korijenje se vadi kada lišće biljke požuti i biljka povuče pod zemlju svu svoju snagu.

Dakle, jesen je vrijeme za kopanje podzemnih dijelova biljaka. Na vašoj privatnoj parceli ili na području šumarije za koju ste izvadili dozvolu.

Što kopamo u jesen? Prvenstveno čičak, valerijanu, petoprstu, gavez, koprivu, maslačak, češljugovinu, divizmu, lukovice srijemuša, bedreniku, bljušt, steže i ostalo. Od ovih biljaka ljudi najčešće prepoznaju tek maslačak i koprivu. Nije bitno koliko biljaka poznajete, bitno je da ste potpuno sigurni da se radi baš o toj biljci. Kada ju osušite ili isjeckate i stavite u alkohol ili mast bit će ju teže prepoznati.

E sad, kako se vadi korijenje iz zemlje? Prvo je potrebno da su po mogućnosti  prošla barem tri dana od zadnje kiše. Ako je tlo mokro, biljka osmozom ispušta svoje sokove u zemlju, a s njima i ljekovite tvari. Tako, na primjer, zemlja oko korijenja valerijane miriši po njenom korijenu. Vadite podzemne dijelove biljke primjerenim alatom i ono što je jako bitno – nakon toga zatrpajte rupe i ugazite ih nogama. Već na lokaciji istresite svu zemlju s biljke i pustite ju tamo jer je puna mikroorganizama s tog staništa. Odrežite dijelove koje nećete upotrebljavati i zakopajte ih prije nego zatrpate rupu, na primjer, vrlo tanko korijenje koprive. Odnesite biljni materijal doma i prvo ga na suho jako dobro iščetkajte malom četkicom (veličine one koja se inače koristi za nokte), istružite nasuho nožićem sve zemljane dijelove koje možete. Tek nakon toga korijenje perite u vodi. Posebno je nezgodno prati manje korijenje kao što je ono koprive ili valerijane. Njih perem u zdjeli vode koju povremeno mijenjam, na način da korijenje smotam u klupko i perem ga kao kada bi prala robu na ruke. Voda koju mijenjate dobra je za zalijevanje cvijeća i biljaka jer sadrži dijelom i sokove biljke koju perete. Kada je voda u kojoj perete korijenje potpuno čista i korijen je bez vidljive zemlje, spreman je ili za sušenje ili za izradu preparata. Imajte na umu da u tinkture uvijek ide isključivo svježe korijenje, a za kvalitetne masti također. Za izradu masti pričekajte par sati da se površina korijenja ili gomolja osuši. Kod velikog korijenja, pogotovo onog koji će se koristiti za rane ili oralnu upotrebu, potrebno je najčešće i oguliti vanjski sloj korijena (gavez, čičak). Najčešće to radim gulilicom za krumpir.

Podijeli