Pretpostavlja se da je većina poduzetnika i obrtnika započela poslovanje s ciljem ostvarivanja zarade. Neki su se, naravno, za taj potez odlučili jer im vlastiti posao daje svojevrsnu slobodu.
Prilikom odluke o djelatnosti tvrtke, neophodno je da se stvori jasna slika kako će se ostvariti prihod. Neki će poduzetnici imati cijenu svojih proizvoda i usluga višu od konkurencije (npr. skuplji kolači od prosjeka na tržištu) i tako ostvarivati prihode, a neki će imati niže troškove poslovanja (npr.nabavljate jeftinije brašno) te sa prosječnim cijenama kolača također ostvariti prihode.
Da bi produzetnik mogao ponuditi na tržištu proizvod s višom cijenom, proizvod mora biti od posebne važnosti za kupca koji je spreman izdvojiti veću svotu novaca, npr. specijalizirani časopis za lovce. Također, dnevni tisak može imati visoku cijenu na stranicama za oglašavanje jer mu je tiraža u velikom broju pa će kupci platiti višu cijenu jer znaju da će veliki broj njihovih potencijalnih klijenata vidjeti oglas, npr. butik oglašava rasprodaju proljetne kolekcije odjeće.
Ekonomska logika tj. način ostvarivanja prihoda može se potražiti i na troškovnoj strani, npr. tvrtka koja se bavi cateringom može surađivati sa širokim spektrom kupaca ( vjenčanja, škole, domjenci, sendviči u supermarketima ) kako bi imala veliki promet tj. kako bi od dobavljača dobila veći rabat, imala niže troškove poslovanja i time ostvarila prednost pred konkurencijom uz prosječne cijene.
Ostvariti prihode nije jednostavno jer to ovisi o sposobnosti tvrtke.
Postići višu cijenu na tržištu u odnosu na konkurenta moguće je jedino ako je vrijednost proizvoda prihvaćena od strane kupaca ( npr. biciklist ), koji visoko vrednuju superiornost ponuđenog proizvoda ( lakši i brži bicikl ) i koju konkurenti ne mogu odmah imitirati ( jer imitirati će sigurno ).
Niže troškove moguće je postići kroz veći rabat koji dobijete od svog dobavljača zbog veće količine kupljene robe. Također, važno je i iskustvo u poslovanju kao i zbog potrebno znanje i neprestano usavršavanje.
Moj izvanbračni partner i ja kupili smo nekretninu. Nekretnina je upisana na njegovo ime, zajedno sudjelujemo u adaptaciji. On ima dvoje djece iz prvog braka, a ja jedno. Nemamo zajedničku djecu. Želim se upisati kao suvlasnik nekretnine da bih zaštitila pravo svoga djeteta na nasljeđivanje u slučaju moje smrti ili smrti mog nevjenčanog supruga. Koja je procedura i je li to sigurnije od samog prava izvanbračnog druga bez upisa u suvlasništvo? Kako se dijeli imovina u slučaju kada nemamo zajedničku djecu već djecu iz bivših brakova?
Javni bilježnik kazneno je osuđen zbog propusta u obavljanju javnobilježničke službe prilikom sastavljanja isprave (ugovora). Treća osoba, odnosno ugovorna strana oštećena postupanjem javnog bilježnika, preminula je, a ja sam utvrđen kao jedini nasljednik iza te osobe. Je li tražbina naknade štete nasljediva?
