Pretpostavlja se da je većina poduzetnika i obrtnika započela poslovanje s ciljem ostvarivanja zarade. Neki su se, naravno, za taj potez odlučili jer im vlastiti posao daje svojevrsnu slobodu.
Prilikom odluke o djelatnosti tvrtke, neophodno je da se stvori jasna slika kako će se ostvariti prihod. Neki će poduzetnici imati cijenu svojih proizvoda i usluga višu od konkurencije (npr. skuplji kolači od prosjeka na tržištu) i tako ostvarivati prihode, a neki će imati niže troškove poslovanja (npr.nabavljate jeftinije brašno) te sa prosječnim cijenama kolača također ostvariti prihode.
Da bi produzetnik mogao ponuditi na tržištu proizvod s višom cijenom, proizvod mora biti od posebne važnosti za kupca koji je spreman izdvojiti veću svotu novaca, npr. specijalizirani časopis za lovce. Također, dnevni tisak može imati visoku cijenu na stranicama za oglašavanje jer mu je tiraža u velikom broju pa će kupci platiti višu cijenu jer znaju da će veliki broj njihovih potencijalnih klijenata vidjeti oglas, npr. butik oglašava rasprodaju proljetne kolekcije odjeće.
Ekonomska logika tj. način ostvarivanja prihoda može se potražiti i na troškovnoj strani, npr. tvrtka koja se bavi cateringom može surađivati sa širokim spektrom kupaca ( vjenčanja, škole, domjenci, sendviči u supermarketima ) kako bi imala veliki promet tj. kako bi od dobavljača dobila veći rabat, imala niže troškove poslovanja i time ostvarila prednost pred konkurencijom uz prosječne cijene.
Ostvariti prihode nije jednostavno jer to ovisi o sposobnosti tvrtke.
Postići višu cijenu na tržištu u odnosu na konkurenta moguće je jedino ako je vrijednost proizvoda prihvaćena od strane kupaca ( npr. biciklist ), koji visoko vrednuju superiornost ponuđenog proizvoda ( lakši i brži bicikl ) i koju konkurenti ne mogu odmah imitirati ( jer imitirati će sigurno ).
Niže troškove moguće je postići kroz veći rabat koji dobijete od svog dobavljača zbog veće količine kupljene robe. Također, važno je i iskustvo u poslovanju kao i zbog potrebno znanje i neprestano usavršavanje.
Postavili smo dvorišna vrata na ulazu u dvorište u kojem smo suvlasnici. Naš dio suvlasništva je većinski, a mi jedini stvarno živimo u tom dvorištu. Preko njega susjedi, koji nisu suvlasnici, imaju pravo prolaza do svoje zgrade. Tvrde da smo ih ometali u posjedu jer su vrata bila zatvorena (nikada zaključana) te su nas tužili. Sud je presudio u njihovu korist i naložio uklanjanje dvorišnih vrata. Vrata smo postavili isključivo zbog sigurnosti djece i zaštite imovine. Nikada nismo branili prolaz, niti to planiramo. Postoji li pravni način da zadržimo vrata, a da ne kršimo njihovo pravo?
Zaštićeni sam najmoprimac. Nakon potresa prije 5 godina morali smo kupiti novi kondenzacijski bojler, jer se dimnjak urušio. Najmodavac je tada platio bojler. Svake godine redovito servisiram bojler, a zadnji servis pred zimu koštao je 80 eura. Je li najmodavac dužan platiti servis bojlera? Kćer i ja čekamo preseljenje u državni stan.
