Pretpostavlja se da je većina poduzetnika i obrtnika započela poslovanje s ciljem ostvarivanja zarade. Neki su se, naravno, za taj potez odlučili jer im vlastiti posao daje svojevrsnu slobodu.
Prilikom odluke o djelatnosti tvrtke, neophodno je da se stvori jasna slika kako će se ostvariti prihod. Neki će poduzetnici imati cijenu svojih proizvoda i usluga višu od konkurencije (npr. skuplji kolači od prosjeka na tržištu) i tako ostvarivati prihode, a neki će imati niže troškove poslovanja (npr.nabavljate jeftinije brašno) te sa prosječnim cijenama kolača također ostvariti prihode.
Da bi produzetnik mogao ponuditi na tržištu proizvod s višom cijenom, proizvod mora biti od posebne važnosti za kupca koji je spreman izdvojiti veću svotu novaca, npr. specijalizirani časopis za lovce. Također, dnevni tisak može imati visoku cijenu na stranicama za oglašavanje jer mu je tiraža u velikom broju pa će kupci platiti višu cijenu jer znaju da će veliki broj njihovih potencijalnih klijenata vidjeti oglas, npr. butik oglašava rasprodaju proljetne kolekcije odjeće.
Ekonomska logika tj. način ostvarivanja prihoda može se potražiti i na troškovnoj strani, npr. tvrtka koja se bavi cateringom može surađivati sa širokim spektrom kupaca ( vjenčanja, škole, domjenci, sendviči u supermarketima ) kako bi imala veliki promet tj. kako bi od dobavljača dobila veći rabat, imala niže troškove poslovanja i time ostvarila prednost pred konkurencijom uz prosječne cijene.
Ostvariti prihode nije jednostavno jer to ovisi o sposobnosti tvrtke.
Postići višu cijenu na tržištu u odnosu na konkurenta moguće je jedino ako je vrijednost proizvoda prihvaćena od strane kupaca ( npr. biciklist ), koji visoko vrednuju superiornost ponuđenog proizvoda ( lakši i brži bicikl ) i koju konkurenti ne mogu odmah imitirati ( jer imitirati će sigurno ).
Niže troškove moguće je postići kroz veći rabat koji dobijete od svog dobavljača zbog veće količine kupljene robe. Također, važno je i iskustvo u poslovanju kao i zbog potrebno znanje i neprestano usavršavanje.
Koristimo posjed više od 68 godina, a gradske vlasti su se, zbog atraktivnosti zemljišta, sada dosjetile da nam ga oduzmu. Na posjedu imamo kuću koju smo izgradili nakon osamostaljenja Hrvatske. Može li se pravno i pošteno steći pravo na posjed?
Vezano za vaš prijašnji odgovor na portalu za pitanje "Ima li žrtva pravo znati psihijatrijsku dijagnozu optuženika?", ispada da psihički bolesna osoba nema apsolutno nikakva prava na sudu kada se radi o suđenju s, nazovimo, "zdravom" osobom. Sud vjeruje samo tužiteljici zbog dijagnoze optuženika, iako po vašem odgovoru ta osoba ima sva prava – pa čak i da sakrije dio istine koja bi je možda teretila, ako je svojim ponašanjem djelomično izazvala događaj. Nema drugih svjedoka. Na koga se primjenjuje Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i ima li ikakvu ulogu u postupku?
Osoba je psihički bolesnik koji je pušten da se brani sa slobode. Tužiteljica (privatna osoba) je o tome obaviještena rješenjem suda (ima na to pravo po zakonu), ali je uz rješenje dobila i podatke o njegovoj psihijatrijskoj dijagnozi, njegovom psihičkom profilu i statusu. Postoji li zakon kojim je sud ovlašten privatnim licima odavati takve podatke?
