Tijekom lipnja ove godine trgovalo se euro/dolarom po najvišem tečaju godine (1,1900) nakon čega je uslijedila korekcija tečaja na 1,04 zbog očekivanja tržišta o brzom oporavku gospodarstva SAD-a. Kako se tečaj ponovno približio najvišim razinama postavlja se pitanje kamo dalje. Odgovor može biti dvojak, na 1,05 ili na 1,30. Većina analitičara očekuje daljnju deprecijaciju (slabljenje) američkog dolara do tečaja 1,25 u periodu od godinu dana. Evo nekoliko faktora koji mogu utjecati na buduća kretanja prema jednoj odnosno drugoj granici. Prema 1,30 Mada su posljednji podaci za američko gospodarstvo išli u prilog oporavka, još uvijek američka privreda ne raste dovoljno brzo da kreira nova radna mjesta. Drugim rječima dok se stanje na tržištu radne snage ne popravi dolar će biti pod negativnim pritiskom. Američka centralna banka FED je nekoliko puta napomenula kako pomno prati situaciju oko nezaposlenosti, te dok se u tom segmentu gospodarstva slika ne popravi kamatna stopa ostaje na dosadašnjih 1,00%. U uvjetima niske kamatne stope investitori će "tražiti" valute s višim kamatnim prinosima dok će dolar gubiti na vrijednosti u odnosu na važnije svjetske valute. Bez obzira što su posljednji podaci o kvartalnom rastu BDP Eurozone bili nešto slabiji od očekivanih, ostali podaci o stanju u gospodarstvu europske dvanastorice su pozitivni. U porastu je povjerenje potrošača i povjerenje poduzetnika; raste promet u uslužnom sektoru; bilježi se rast industrijske proizvodnje. Dužnosnici Europske centralne banke predviđaju da će do oporavka i jačeg gospodarskog rasta eurozone doći sredinom iduće godine. Ministar financija SAD-a John Snow u nekoliko navrata je pokušao nagovoriti kineske centralne bankare da liberaliziraju tečajnu politiku kineskog yuana, kako bi američka roba ali i američka radna snaga postala jeftinija, to jest konkurentnija. Svaki uspjeh u pomoći izvoznicima slabljenjem dolara u odnosu na azijske valute rezultirati će i padom vrijednosti američke valute u odnosu na euro. Ono što je podražavalo dolar proteklih godina bila su strana inozemna ulaganja u američke dužničke papire i dionice. Svaki pad interesa za tim vrijednosnim papirima rezultirao je i padom potražnje za dolarom i padom vrijednosti dolara. Glavni razlog za jačanje eura na dolar su "deficit blizanci". Analitičari smatraju kako deficit platne bilance SAD-a od 6% BDP i proračunski deficit amerike od 4,7% BDP nisu održivi u dužem roku. Prema 1,05 Najveći pritisak na rast tečaja eura u odnosu na dolar dolazit će od starne europskih izvoznika. Iz posljednjeg podatka o rastu gospodarstva eurozone vidljivo je da je zbog jačanja tečaja eura pao udio izvoznika u BDP. Ukoliko gospodarski podaci budu u okviru očekivanih analitičari smatraju kako bi BDP SADa u trećem kvartalu mogao rasti po stopi od 4%-5%, što je u usporedbi s rastom u eurozoni od 0%-1% dodatan razlog za jačanjem dolara.