Cirkuliranje neistina iz područja nutricionizma gotovo da je normalna pojava. U zadnje vrijeme nešto su aktivniji ljubitelji riba. Uostalom, riba je IDEALNA namirnica, zar ne? Izgleda da tu nema ništa sporno... OSIM SITNICE O RIBLJEM KOLESTEROLU. Znate, neki misle da kolesterol i riba ne idu zajedno. Zato što je kolesterol LOŠ, a riba je DOBRA. Hm... Kako da vam kažem da 100 kalorija ribe sadrži DVOSTRUKO više kolesterola od 100 kalorija svinjetine? Dakako, ne mislim da je svinjetina zbog toga manje loša. Samo iznosim činjenice, a vi razmišljajte koliko vam kolesterol koristi ili šteti. Također, već dugo se govori da razina hormona, odgovornog (između ostalog) za rast mišićne mase, testosterona, RASTE S VEĆOM POTROŠNJOM MESA. To naprosto nije točno. Događa se upravo suprotno. Vegani imaju 8% više testosterona od lakto-ovo vegetarijanaca (piju mlijeko i jedu jaja), a čak 13% više od osoba na standardnoj zapadnjačkoj mesnoj prehrani. Mora da postoji nešto drugo u mesu što bi moglo stimulirati rast mišića. I NARAVNO DA POSTOJI! No, ne veselite se unaprijed. Bjelančevine podižu vrijednosti hormona rasta IGF-1 u ljudskom tijelu, što zaista DJELUJE na rast mišića i ostalih tkiva. Stalni potrošači mesa i mlijeka imaju 9% više ovog hormona od vegana. Nažalost, IGF-1 ima i svoju tamnu stranu. DOPRINOSI BRŽEM RASTU RAKA DOJKE, PROSTATE, PLUĆA I DEBELOG CRIJEVA. Ubrzava razmnožavanje i sprečava (inače, prirodno normalnu) smrt stanica. Ove dvije osobine definitivno nisu poželjne kod maligne bolesti. Dakle, NEMA RASTA KARCINOMA BEZ IGF-1. Podsjećam, IGF-1 iz mlijeka (identičan je onome kod čovjeka) jedan je od ključnih razloga štetnosti ove namirnice za ljudsku upotrebu. Da li su veliki mišići vrijedni zdravstvenog rizika? Znate, (pretjerano) razvijeno tijelo (sa znakovitim vanjskim sjajem) često pruža lažnu sliku stvarnog stanja. IZA BLISTAVE POVRŠINE MOŽDA SMRDI MOČVARA. Ne kaže se uzalud da posljedice loših navika sežu do kostiju. Jer sva ta visokoproteinska i kisela hrana obiluje kolesterolom i zasićenim masnoćama. Da ne nabrajam dalje. Kisela hrana vodi demineralizaciji kostiju (osteoporoza), a masnoća i kolesterol odrazit će se na zdravlje arterija. Začepljenost i hemoroidi upozorit će vas na kronični manjak vlakana. Da li vam još uvijek cure sline na juneći but i proteinski prašak? Uostalom, VELIKO I OBILNO NIJE UVIJEK I DOBRO. Košarkaška visina i «mišići na kilo» su kontraproduktivni po još jednoj osnovi. Sitnije osobe imaju, u prosjeku, manje kroničnih bolesti ovisnih o prehrani i DUŽE ŽIVE. Muškarci niži od 175 cm za 5 godina nadžive one više. A oni niži od 170 cm mogu očekivati skoro 8 godina više u odnosu na one koji su narasli preko 183 cm. VEĆE ŽENE ČEŠĆE OBOLIJEVAJU OD RAKA JAJNIKA I DOJKE, A MUŠKARCI OD RAKA PROSTATE. Očito, pretjerivanja u prehrani tijekom djetinjstva osvećuju se kasnije u životu. Drugim riječima, sudbinu, u dobroj mjeri, kreirate u mladosti. Uz to, znamo da zapadnjačka prehrana dovodi do preranog porasta seksualnih hormona, prvenstveno estrogena. TO JE DOBRA OSNOVA ZA PRIJEVREMENI ZAVRŠETAK TJELESNOG RASTA. Koji je sve više turbulentan, a sve manje normalan. (Nekada je pubertet započinjao iza petnaeste. Danas čista utopija.) Pri zdravoj, uravnoteženoj prehrani, rast je daleko ravnomjernije raspoređen kroz duži niz godina. Tome bi trebalo težiti. Zavirimo na trenutak i u životinjski svijet. Konji se hrane travom i žitaricama. Želite li da vaš ljubimac postane trkaći konj, hoćete li ga početi hraniti mesom? ZBOG VEĆIH MIŠIĆA? Naravno, ideja je loša. I za konja i za njegove trkaće sposobnosti. Sličan pristup možda možete primijeniti i na sebi. Bavite li se sportom, ne znači da time spadate u drugu životnu vrstu. I da morate jesti strukturno potpuno drugačije u odnosu na ne-sportski nastrojene. Čista filozofija života. Jednostavno i logično.