Ostane li, nakon vađenja krpelja, glava odvojena od tijela i zabijena u koži, to nije razlog za brigu, jer će zdrav organizam sam izbaciti glavicu nakon nekoliko dana
Krpelji su tema koja postaje aktualna svake godine u isto vrijeme. Ove godine malčice kasne zbog obilnih kiša i nedostatka sunca, no upravo sada, nakon nekoliko toplih dana, čeka nas prava najezda ovih nametnika.
S prvim sunčevim zrakama, nakon nekoliko zimskih mjeseci mirovanja, započinje sezona krpelja. Vlasnici pasa i mačaka uglavnom znaju za ovaj problem, pa je sada vrijeme kada treba poraditi na preventivi, kako našeg ljubimca uopće ne bi napali krpelji.
Ako ipak pokupi kojeg u nekakvom grmu, treba ga odmah odstraniti ili aplicirati neko od insekticidnih sredstava, pa će otpasti sam. Duboko zarivenog krpelja koji put je nemoguće odstraniti u cijelosti, jer mu se glava lako odvoji od tijela i ostane zabijena u koži. Međutim, to nije razlog za brigu, jer će zdrav organizam sam izbaciti glavicu nakon nekoliko dana. Na tom mjestu formirat će se akna i, nakon nekoliko dana, krastica koja će otpasti. Ukoliko je vaš ljubimac kooperativan, možete pokušati iščačkati glavicu sterilnom injekcijskom iglom ili potražite pomoć veterinara.
Parazitski krpelji spadaju u skupinu arachnide (pauci), a razlikuju se od insekata po tome što nemaju krila. Odrasli oblik krpelja ima četiri para nogu, a glava, prsa i trbušni dio spojeni su u jednu cjelinu. Krpelji nisu dlakavi, u promjeru mogu imati do jednog centimetra. U osnovi, krpelje dijelimo na tzv. „meke“ i „tvrde“. Kod nas većinu problema stvaraju tvrdi krpelji iz skupine Ixodidae.
Razvojni krug krpelja zahtijeva tri toplokrvna domaćina, dok su se neki tako dobro adaptirali da mogu zatvoriti razvojni krug sa samo jednim domaćinom. Krpelji uglavnom nisu vrsno specifični, što znači da im je sasvim svejedno hoće li se zakačiti na psa, mačku , čovjeka ili neko drugo toplokrvno biće.
Iz jajašca krpelja razvije se larva koja je prvi oblik krpelja koji već mora parazitirati na životinji kako bi se pretvorila u nimfu. Larva se na sisavcima hrani 3 do 12 dana i zatim padne na tlo. Iz larve se u roku od 4 dana razvije nimfa koja će parazitirati na životinjama 3 do 10 dana i ponovno će pasti na tlo.
Nimfa na tlu može biti od 17 pa sve do 100 dana i zatim se pretvara u odrasli oblik. Odrasli krpelj može živjeti i 19 mjeseci, a zrela ženka izleći će od 2.000 do 8.000 jajašca.
Ukoliko se razvojni krug prekine, krpelj može preživjeti dugi period i hibernirati cijelu zimu. Razvojni krug obično je kompletiran u roku od jedne godine, ali se može prolongirati i na period od 3 godine. Kada padnu s domaćina, krpelji se popnu na grmlje i tamo čekaju slijedeću priliku za svoj razvoj, odnosno vašeg psa ili mačku koji će se očešati o grm i pokupiti cijelu vojsku napasnika. Isto tako, krpelj će se drage volje prikopčati i na vas, pa poslije šetnje u šumi treba prekontrolirati i kućne ljubimce i djecu, pa i vas same.
Krpeljima na grmlju ne smeta hladnoća, ali su osjetljivi na direktnu sunčevu svjetlost te na velike količine kiše. Neke vrste krpelja mogu se naseliti u zatvorenim prostorima, kao što su boksovi za pse i vaš stan.
