U tijelo mace virus će ući putem sluznice nosa, oka, ustiju. Sa tih mjesta lako se proširi na ostatak dišnih puteva. Već 24 sata nakon što je došlo do infekcije bolesna maca izlučuje virus, dakle postaje izvor bolesti.


Vrlo često pitanje koje nam postavljaju vlasnici čim se spomene "mačja gripa" jest da li je ovo oboljenje ma­čaka uzrokovano herpes vi­rusom, opasno za ljude. Sre­ćom ovaj virus ne napada čov­jeka i ostaje vrstno spe­cifičan. 

Uglavnom inficira doma­ću mačku iako je moguća infekcija i drugih vrsta ma­čaka (lav). Ono što ovo obo­ljenje čini ponekad iznimno teškim za liječenje jest da bolest ima svoju latentnu ili skrivenu fazu. Infekcija koja traje duže vrijeme, bez da su prisutni očiti simptomi vrlo je teška za prepoznati. Maca koja u sebi ima takav "pritajeni" virus povremeno će pokazati simptome kao što su kašalj i kihanje, a time će virus širiti u svojoj okolini. Ovakav način širenja infekcije predstavlja veliki pro­b­lem u kućanstvima ili uz­ga­jivačnicama sa velikim brojem maca, a posebno u azilima za mace gdje se na istom mjestu nađe veliki broj maca za koje ne znamo nikakve podatke iz njihove prošlosti.

Do infekcije uglavnom dolazi pri direktnom kontaktu zdrave mace sa onom koja nosi i izlučuje uzroč­nika bolesti.

Poseban problem predstavljaju bolesni mačići koji mogu oboljeti u zaista vrlo ranoj životnoj dobi. Infi­ci­raju se od majke, koja može biti latentno inficirana, no veliki stres što porod zasi­gurno jest, sigurno će izazvati aktivaciju i širenje virusa sa majke na njeno potomstvo. Ukoliko je majka pre­ni­jela na mačiće dovoljnu ko­ličinu antitijela protiv FHV-a, mačići se neće razboljeti, no mogu postati nosioci virusa. Ako razina zaštitnih protutijela nije dovoljna, na žalost, kod mačića se mogu razviti vrlo ozbiljni simptomi. 

U tijelo mace virus će ući putem sluznice nosa, oka, us­tiju. Sa tih mjesta lako se proširi na ostatak dišnih pu­teva. Već 24 sata nakon što je došlo do infekcije bolesna maca izlučuje virus, dakle postaje izvor bolesti za dru­ge mace u svojem okolišu. 

Osim što se širi po sluznicama, FHV može ući i u ner­vno tkivo. Pretpostavlja se da je su upravo gangliji ne­kih živaca glavni "rezervoari" pritajenog virusa, a najveći problem je to što većina mačaka koje su preboljele infekciju postaju doživotni nosioci virusa. 

Virus će se kod latentno inficiranih mačaka ponovno aktivirati stresom. Stresna situacija je vrlo širok pojam kada su mace u pitanju. Tako stres može biti selidba u novi stan, dolazak novog člana obitelji, okot, dojenje mačića i slične velike stvari, no za macu stres može predstav­ljati i promjena hrane, pro­mjene u ustaljenim navikama u nekom domaćinstvu te mnoge slične situacije koje nama mogu promaknuti kao nevažne.