Nalazimo se u takvom svijetu, da su potrebe za vitaminima IZ HRANE danas IZUZETNO VELIKE. Ranije generacije živjele su u bitno drugačijim okolnostima, a jela se i hrana bez uništavajućeg smrada masovnog agro-biznisa. Masovna proizvodnja znači i masovne otrovne dodatke, koji su već DOKRAJČILI GLAVNINU HRANJIVIH TVARI. Kažu da barem gladi neće biti. Ne znam, možda je luksuz zahtjevati išta više. Nedavno sam popričao s jednim proizvođačem krompira iz Ravne Gore. Pao mi je mrak na oči kada sam čuo koliko je kemijska industrija uzela maha i u ovom prelijepom kutku naše domovine, za kojeg sam uvijek mislio da je nekakva oaza zdrave hrane. Saznao sam da za veliki i lijepi krompir treba štošta «DODATI». Eh, goranski krompir... Čak i jabuka se ovdje prska 5 puta. (Nekada su nas učili da je kora najkorisnija.) Bojim se da ništa više nije isto kao prije. Dokazano je da zbog zagađenja okoliša (dim, smog, otrovi, radijacija i dr.) naše tijelo bukvalno vapi za vitaminima. Slobodni radikali iz okoliša, a naročito iz cigaretnog dima, uzrokuju OKSIDACIJU STIJENKI KRVNIH ŽILA, što pospješuje nastanak aterosklerotičnih naslaga. Vitamini, kao jaki antioksidansi, mogu riješiti takvu štetu. Dakako, ako ih ima na raspolaganju. Veliki potrošač vitamina je i stres. A stres znači provalu adrenalina. Za nastanak svake molekule adrenalina treba i molekula vitamina C. KOLIKO VITAMINA POSIJETE DERNJAVOM PO KUĆI? A koliko zbog danonoćnog podlijevanja mržnje prema nekim rodbinskim otpadnicima? (Znate, «neraščišćena pitanja» vezana za kuće, zemljišta ili krivu riječ u krivo vrijeme znaju biti osobito žilava. Uz to, status odnosa prema «gadu» ne smije se puno mijenjati. Bio bi to izraz ponižavajuće slabosti.) Pri analizi krvi, u svrhu prognoze razvoja ateroskleroze, vrijednost LDL («lošeg») kolesterola ne predstavlja ključni podatak. Važnije je vidjeti koliko molekula LDL-a je omotano s lipoproteinom, koji predstavlja svojevrsno biološko ljepilo. LIPOPROTEIN JE TOLIKO LJEPLJIV, DA PREDSTAVLJA 10 PUTA VEĆI FAKTOR RIZIKA OD SAMOG KOLESTEROLA. Naravno, ova krvna masnoća je opasna samo ako su žile oštećene zbog pomanjkanja vitamina. Pri zdravim žilama, lipoprotein je koristan, jer, zbog svoje ljepljivosti, predstavlja NAJBOLJU TJELESNU TVAR ZA ZACJELJIVANJE RANA. Niti jedan lijek to ne može imitirati. Jedna velika studija na sveučilištu u Los Angelesu pokazala je da unos 300 mg vitamina C dnevno (što je 5 puta više od prosjeka) ZNAČAJNO SMANJUJE POJAVU SRČANIH INFARKTA. Kod muškaraca za 50%, a kod žena za 40%. Stanovnici sjeverne Evrope najviše obolijevaju zbog bolesti srca i krvnih žila, a imaju najmanje vitamina u krvi. Nažalost, izgleda da klasična medicina zamjenjuje uzrok i posljedice. Naime, visoke vrijednosti kolesterola u krvi nisu UZROK, već POSLJEDICA bolesti. Odnosno, signal da se krpanje krvnih žila provodi na zamjenski način. U nedostatku vitamina. (Osobe, kojima se prehrana vrti oko mesne, masne, mliječne i junk-hrane gotovo u pravilu iskazuju simptome vitaminskog deficita. Jer je eventualna šaka sirovog voća i povrća dnevno debelo nedovoljna.) Produkcija vlastitog kolesterola AUTOMATSKI SE SMANJUJE nakon normalizacije prehrane. Na kraju, jedna zanimljivost. Medvjedi za vrijeme zimskog sna jedva da produciraju nešto vitamina C. A razina kolesterola tada naraste enormno, do 400 mg/l. Mislite da će medvjedi izumrijeti zbog «zimskog» infarkta, uzrokovanog ogromnim kolesterolom? Ništa od toga. Na proljeće je opet sve normalno, uz obilje vlastitog vitamina C. Medicina ne nudi opipljiv lijek za aterosklerozu. Tablete do kraja života, a problem ostaje. Da li umjetno snižavanje kolesterola i diuretici bude ikakvu nadu? Sljedeći put: Šaka statina i drugih čuda