U prosincu stječem pravo na mirovinu, imam 63 godine i tri mjeseca. Vlasnica sam tvrtke, ujedno i direktorica. Mogu li biti u mirovini, a da ujedno i vodim tvrtku s obzirom da sam većinu godine jedina zaposlena. Koliko trebam plaćati ako mogu biti i dalje direktor? U sezoni zapošljavam strane radnike, kako ih mogu zaposliti? Hoću li imati kakva ograničenja s obzirom da ću u mirovinu?
Umirovljenici mogu zasnovati radni odnos i raditi najviše do polovice punog radnog vremena, a da im se pritom ne obustavlja isplata mirovine. U tom slučaju ostvaruju status zaposlenika osiguranog s osnove radnog odnosa uz korištenje svih prava kao i ostali radnici.
Nema prepreke da članom uprave društva bude imenovan i umirovljenik. Međutim, da se umirovljeniku koji je ujedno i član uprave ne bi obustavilo pravo na isplatu mirovine, potrebno je da isti nastavi radni odnos odnosno da se ponovno zaposli, i na taj način stekne status osigurane osobe. Ako to ne bi učinio, došlo bi do obustave isplate mirovine, a dodatno još i do obveze na osiguranje po osnovi člana uprave.
Prema zakonu o mirovinskom osiguranju, članovi uprave su obvezni osigurati se ako već nisu obvezno osigurani na drugoj osnovi. Budući da umirovljenici nemaju status osigurane osobe, članovi uprave koji su istovremeno umirovljenici dužni su samostalno osigurati se.
Osobom koja ima uređen status osiguranika smatra se fizička osoba koja je kod nositelja obveznih osiguranja prijavljena ili je trebala biti prijavljena kao osigurana osoba s osnove obveznog osiguranja za koju je propisana obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa.
Mjesečna osnovica za obračunavanje doprinosa za osiguranika po osnovi člana uprave trgovačkog društva i izvršnog direktora trgovačkog društva je statistički utvrđena prosječna plaća (čl. 92. Zakona o doprinosima).
Prosječna plaća prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. (Nar. nov., br. 125/22) iznosi 10.301,00 kn odnosno 1.367,18 € preračunano primjenom fiksnog tečaja konverzija (1 EUR = 7,53450 kuna).
Stoga, kada je riječ o članovima uprave i izvršnim direktorima mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće 1.367,18 € i koeficijenta 0,65, odnosno od 1. siječnja 2023. godine odnosno ne može biti niža od 888,67 €. U tom slučaju doprinosi se podmiruju prema rješenju Porezne uprave, samostalno od strane obveznog osiguranika (člana uprave, izvršnog direktora) te ti troškovi nisu troškovi društva.
Za članove uprave koji su u radnom odnosu u istom društvu, Zakonom o doprinosima propisana je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa. Odnosno, za rad u punom radnom vremenu mjesečna osnovica za člana uprave ne može biti niža od umnoška prosječne plaće i koeficijenta 0,65.
Navedena odredba primjenjuje se i na zaposlene umirovljenike članove uprave. Međutim, kako je osnovica utvrđena za rad u punom radnom vremenu, a umirovljenici mogu raditi do polovice punog radnog vremena, to znači da se za njih osnovica utvrđuje razmjerno radnom vremenu.
Dakle, ako su isti zaposleni na pola radnog vremena, osnovica za obračun doprinosa iznosi polovinu propisane mjesečne osnovice, a ako su zaposleni na još kraće radno vrijeme, osnovica se utvrđuje u razmjeru prema tom vremenu.
Umirovljenički status tj. na pravo na isplatu mirovine također se ne gubi ukoliko je umirovljenik osnivač (vlasnik) neke firme i od iste ostvaruje dobit od poslovanja društva. Zadržavanje prava na mirovinu vrijedi samo ukoliko umirovljenik nije istovremeno član uprave (direktor) bez ugovorenog radnog odnosa. Odnosno, umirovljenik direktor koji je ujedno i zaposlenik na pola radnog vremena ne gubi pravo na isplatu mirovine.
S druge strane, umirovljenik koji obnaša funkciju direktora u nekom društvu, a istovremeno nije sklopio radni odnos s tim istim društvom ili nije osiguran po nekoj drugoj osnovi (npr. radni odnos kod drugog poslodavca) za vrijeme obavljanja funkcije direktora gubi pravo na isplatu mirovine.
Sumarno, budući da se radi o pravnoj osobi (tvrtka), moguće su dvije situacije:
- pozicija umirovljenika kao osnivača poduzeća i
- kao direktora poduzeća.
Osoba koja je umirovljenik može biti osnivač jednog ili više poduzeća, i to ni u kojem dijelu neće utjecati na njezin umirovljenički status. Kao član društva, sudjelovat će u rasporedu dobiti koju društvo isplaćuje. No, ako je umirovljenik istovremeno i direktor (član uprave) u nekom društvu, ostat će bez mirovine. S druge strane, ako je umirovljenik osnivač, direktor i zaposli se na pola radnog vremena, mirovina se ne obustavlja.
Nema ograničenja kod zapošljavanja drugih radnika, u slučaju kada je vlasnik i direktor tvrtke umirovljenik, odnosno vrijede isti uvjeti sukladno propisima radnog prava.
