• Državni zavod za statistiku objavio je da je u četvrtom kvartalu prošle godine pad bruto domaćeg proizvoda iznosio 4,5 posto na godišnjoj razini, što je za 0,1 postotni bod više od prvih procjena, ali znatno manje u odnosu na prva dva kvartala 2009. godine, kada je gospodarska aktivnost padala po stopama od preko 6 posto godišnje

Takvom trendu pada gospodarstva najviše je pridonio pad osobne, ali i investicijske potrošnje. Potrošnja kućanstava u četvrtom kvartalu bila je 7,5 posto manja nego godinu ranije.

Pad osobne potrošnje posljedica je stagnacije kreditne aktivnosti banaka, nastavka rasta pesimizma potrošača, rasta nezaposlenosti i realnog pada plaća.
Investicije su u četvrtom tromjesečju pale 11 posto (iskazano na godišnjoj razini), pri čemu je najveći razlog takvog pada smanjena aktivnost u građevinskom sektoru.

Državna potrošnja, koja je u prvoj polovici 2009. godine pozitivno utjecala na BDP, u drugoj polovici godine počela je padati, pa je u zadnjem kvartalu bila 3,3 posto manja nego u istom kvartalu 2008.

Radi aktualnih trendova na tržištu rada, osobna potrošnja će prema prognozama analitičara nastaviti padati, dok će nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija isto tako negativno utjecati na investicijsku potrošnju.

Na to upućuju i podaci s početka ove godine. U prva dva mjeseca 2010. ukinuto je više od 26.000 radnih mjesta, pa je broj nezaposlenih dosegnuo 317.600, najvišu razinu od travnja 2005. godine, a stopa nezaposlenosti dosegnula je u veljači preko 18 posto.

Uz nezaposlenost, najveći je problem domaćeg gospodarstva već spomenuti  pad potrošnje.
U siječnju je promet od trgovine na malo realno smanjen za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a makroekonomisti očekuju pad potrošnje i u veljači, što će negativno djelovati na BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju.

Poticaj gospodarstvu ne očekuje se početkom ove godine ni od državne potrošnje s obzirom na pritiske u smjeru kresanja državnog proračuna.

Što se 2010. godine tiče, najvažniji makroekonomski podaci i dalje će biti u negativnom području, s obzirom da još nema oporavka domaće potražnje, ni na strani osobne potrošnje, ni na strani investicija. Glavne potencijale očekuje se na strani izvoza, s obzirom na stabilizaciju i očekivani oporavak robnog izvoza i turizma. U 2010. godini analitičari očekuju pad BDP-a u rasponu od 1 do 2,5 posto.

Zaključak objavljenih statističkih podataka te iznesenih stavova analitičara najvećih banaka u RH jest da je najgori dio recesije iza nas, ali da će zbog strukturne neravnoteže do oporavka trebati još neko vrijeme, a i tada će biti limitiran zbog slabe kreditne aktivnosti i nezaposlenosti.

Na to ukazuju i najvažniji makroekonomski podaci s početka godine. Slabost domaće potražnje, rast nezaposlenosti i deflacija realnog  dohotka upućuju na daljnje slabljenje potrošnje. Poslovnu kapitalnu potrošnju onemogućuje gotovo rekordna razina neplaćenih obveza, povećanje poreznih i administrativnih tereta, te slabo, gotovo nikakvo financiranje kreditiranjem...

Aktualna recesija, koja je statistički gledano počela u prvom lanjskom tromjesečju, već je sada dvostruko duža od one iz 1999. godine, koja je trajala samo dva kvartala, a slabljenje gospodarstva moglo bi se nastaviti, prema mišljenju većine makroekonomista, još barem u prva dva tromjesečja ove godine.