Da će se druga faza privatizacije Ine, dakle prodaja najmanje 15 dionica javnom ponudom odgoditi, po svemu sudeći, najmanje za nekoliko mjeseci, spominje se već tjednima po novinama, ali cijelo vrijeme ipak je riječ samo o pretpostavkama. Naime, očekuje se da će Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uskoro Vladi predložiti da se rok za nastavak privatizacije odgodi barem za nekoliko mjeseci kako bi se u međuvremenu dogovorio daljnji put privatizacije hrvatske naftne kompanije. Takva odluka objašnjava se različitim stavovima i zahtjevima zaposlenih u Ini, sindikata i drugih koje treba uskladiti putem Gospodarsko-socijalnog vijeća, za što je potrebno određeno vrijeme. Rok za početak druge faze privatizacije istječe 10. svibnja. Naime, 10. studenoga 2003. završena je transakcija prodaje 25 posto plus jedne dionice Ine, a 11. studenoga je predana potvrda Središnje depozitarne agencije o vlasništvu nad dionicama prodanim za 505 milijuna dolara novom vlasniku. Tada je bivša vlada odlučila da druga faza privatizacije počne najkasnije šest mjeseci nakon završetka prve, s čime se suglasio i Hrvatski sabor. Također je odlučeno da 30 dana nakon toga počne prijenos bez naknade sedam posto dionica hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji te prodaja do najviše sedam posto dionica sada i ranije zaposlenima u tvrtkama koje čine Ina grupu pod posebnim pogodnostima koje će utvrditi Vlada. Dinamika privatizacije je predviđena na slijedeći način: najprije na javnu ponudu ide najmanje 15 posto dionica, pa slijedi prijenos sedam posto braniteljima i prodaja najviše sedam posto sada i ranije zaposlenima u toj kompaniji. Nakon toga bi bilo privatizirano najmanje 54 posto Ininih dionica. O prodaji ili zamjeni preostalih dionica, sukladno tržišnim prilikama, strateškom ulagaču ili na tržištu kapitala odlučuje Vlada uz prethodnu suglasnost Hrvatskog sabora. Prije toga izdvojit će se dionice nužne za naknadu bivšim vlasnicima tvrtki iz kojih je nastala Ina. Zakonom o privatizaciji Ine određeno je da 25 posto plus jedna dionica ostaju u državnom vlasništvu do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a potom će se privatizirati po posebnom zakonu. Očekivana odluka o odgodi prodaje najmanje 15 posto Ininih dionica na javnoj ponudi neće razveseliti zainteresirane ulagače koji već dugo čekaju pojavu još neke jače dionice na hrvatskim burzama. Zainteresiranih ulagača u Inine dionice, kao što su mirovinski i investicijski fondovi, sve je više. Ali sigurno je da ih čeka žestoka borba s Molom čiji su predstavnici već najavili da je mađarska naftna kompanija zainteresirana da postane vlasnik najmanje 50 posto Ininih dionica. Budući da Mol nije dobio pravo prvokupa, u nastavku privatizacije morat će sudjelovati u burzovnom nadmetanju. Ipak, za Inine dionice će biti zainteresirani razni financijski ulagači, ali ne očekuje se veliko zanimanje drugih naftnih kompanija budući da predstavnici Mola kao strateškog partnera imaju 25% plus jednu dionicu čime su u mogućnosti blokirati donošenje većine strateških odluka. I za kraj priče o INI, u međuvremenu je objavljena i izjava Andrije Hebranga, potpredsjednika Vlade, koji je izjavio da će druga faza privatizacije INA-e, odnosno javna ponuda 15% dionica, biti odgođena za godinu dana, a odgađanje je Hebrang objasnio "...ocjenom Vlade da u ovom trenutku neće dobiti dobru cijenu za ponuđene dionice..." Hebrang je rekao da Vlada priprema i izmjene Zakona o privatizaciji INA-e u sklopu kojih će riješiti i pitanje dionica namijenjenih braniteljima, te sadašnjim i bivšim zaposlenicima. Prema Hebrangovim najavama 7% dionica INA-e braniteljima bi moglo biti podijeljeno prije javne ponude, što znači i izmjenu ranije zacrtane odluke o dinamici privatizacije INE.