Ova će godina u Hrvatskoj sigurno ostati obilježena po velikom rastu popularnosti otvorenih investicijskih fondova... Krajem travnja je ukupna imovina tih fondova iznosila 11,66 mlrd kuna, što iznosi 350,8 milijuna kuna više nego krajem ožujka. Snažan rast imovine hrvatskih otvorenih fondova koji je zabilježen u prva tri mjeseca ove godine usporen je u travnju, sudeći prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Naime, krajem travnja je ukupna imovina tih fondova iznosila 11,66 mlrd kuna, 350,8 milijuna kuna više nego krajem trećeg mjeseca, dok je prosječan mjesečni porast imovine otvorenih fondova u prva tri mjeseca iznosio gotovo 825 milijuna kuna, odnosno imovina tih fondova je samo u prva tri mjeseca porasla za gotovo 2,5 mlrd kuna. I dalje se na prva četiri mjesta po imovini kojom upravljaju kroz otvorene fondove nalaze ZB Invest, Raiffeisen Invest, PBZ Invest i Erste Invest, a to su ujedno i jedina četiri društva od kojih svako upravlja s barem deset posto ukupne imovine svih otvorenih fondova. Naravno, jake banke koje stoje iza tih društava za upravljanje su u mogućnosti osigurati svojim društvima dovoljno kapitala za jaku marketinšku aktivnost. Široka mreža poslovnica kapilarni pristup prodaji po cijeloj državi, a snažni brandovi koje te kuće predstavljaju, imaju dovoljno veliki utjecaj na investitora, da im osigura ovako visoki udio u ukupnoj imovini pod upravljanjem koja onda daje novu polugu u financiranju prethodno navedenih marketinških i prodajnih aktivnosti. ZB Invest, društvo koje je u vlasništvu Zagrebačke banke krajem travnja imalo je tržišni udio od 30,4%, Raiffeisen Invest udio od 23,7%, PBZ Invest udio od 19,4%, dok je udio Erste Investa na 10,3% ukupne imovine fondova. Izmjena pravila igre koja su nastupila od početka ove godine, stupanjem na snagu novog Zakona o investicijskim fondovima, posao sa društvima za upravljanje postao je još zahtjevniji jer su i pravila restriktivnija. Većina troškova otvorenih investicijskih fondova sada više ne mogu teretiti imovinu tih fondova nego upravo društvo za upravljanje. To onda traži daleko veće prihode društva. S druge strane, društva su po zakonu u mogućnosti prihodovati jedino od imovine kojim upravljaju, pa to znači da jedino velika imovina pod upravljenjm omogućuje djelovanje društava. Tu onda već dolazi do izražaja sve ono što smo pisali na početku članka o jakom bankama, brandovima, odnosno financijskoj snazi matičnih kuća koje stoje iza nekih društava.