Poslodavac odgovara radniku za naknadu štete zbog ozljede na radu ili zbog profesionalne bolesti, ili zbog druge bolesti u vezi s radom.


Poslodavac ima registrirani obrt stolara, a radnik je u radnom odnosu kod toga poslodavca temeljem ugovora o radu na radnom mjestu stolara. Osnovna djelatnost poslodavca je ugradnja stolarije (vrata, prozora, kuhinja kao i proizvodne stolarije). No, pored tih poslova dešava se da radnici pomažu obrtniku ili članovima njegove obitelji ili znancima na obavljanju drugih poslova.

U jednom sudskom spo­ru utvrđeno je da je radnik stolar pomagao kod poslodavca-obrtnika da prikupi drva za ogrjev, sječući drva (stabla) u šumi. Tako je u obavljanju tih poslova stablo palo na navedenog radnika stolara i teško ga povrijedilo. Utvrđeno je da to nije bio posao u okviru radnog mjesta i u djelatnosti koja koju poslodavac-obrtnik obavlja. Te je radnik poslove obav­ljao na zamolbu obrtnika (poslodavca).

U navedenom sporu radnik je tužio poslodavca da mu nadoknadi štetu zbog ozljede na radu po Zakonu o zaštiti na radu, po općim pro­pisima obveznoga prava. Naime, po navedenom Za­konu poslodavac odgovara radniku za naknadu štete zbog ozljede na radu ili zbog profesionalne bolesti, ili zbog druge bolesti u vezi s radom. Poslodavac u nave­de­nim slu­čajevima odgovara po sistemu objektivne od­go­vornosti (odgovornost za opasnu stvar ili za opasne djelatnosti) a to znači da se ne utvr­đuje krivnja poslodavca.

Ovdje je bitno utvrditi je li šteta koju je radnik-stolar pretrpio u vezi s radom. Sudovi su to utvrdili i konstatirali da šteta koju je radnik pretrpio nije i ne može se smatrati u vezi s radom jer nije nastala kao posljedica aktivnosti radnika u vezi s poslovima i radnim zadacima vezanim za njegove oba­veze koje proizlaze iz ugovora o radu kojeg ima zaklju­čenog s poslodavcem.

U opisanom slučaju ne radi se o ozljedi na radu pa osiguranik-radnik nema  pra­vo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja u visini plaće kao da je radio, već po pro­pisima o zdravstvenom osiguranju. Ako je opisana pov­reda bila tako teška onda osi­guranik-radnik, po pro­pisima o mirovinsko-inva­lidskom osiguranju ima pra­vo i na prekvalifikaciju ili do­kvalifikaciju, sve do prava na invalidsku mirovinu.

Propisi o zaštiti na radu imaju drugi karakter: prvenstveno preventivna zaštita radnika uz obvezu poslodavca da pokriva sve troškove u osiguranju sigurnog rada radnika (strojevi, alati, proces rada, okoliš), za radnika, za proces rada, za druge radnike i osobe i za radni pa i životni okoliš. To se odnosi na zaštitu u vezi s djelatnošću koju poslodavac obavlja nakon što je uredno registriran. To se odnosi na svakog poslodavca bez obzira da li zapošljava makar jednog radnika ili velike poslodavce. Odgovornost je kaznena, prekršajna i odgovornost za štetu.