Suprug je od roditelja darovnim ugovorom u ožujku 2012. dobio kuću te je bio oslobođen plaćanja poreza. Ukoliko bi on tu istu kuću u travnju 2015. darovao svojim roditeljima bi li on ili njegovi roditelji morali platiti neki od poreza (porez na nekretnine, porez na dohodak ili dr.)? Drugo pitanje odnosi se na kupnju prve nekretnine za rješavanje stambenog pitanja. Jesam li porezni obveznik ja kao stjecatelj nekretnine ili ja i članovi moje obitelji? Ukoliko je moj suprug otuđio nekretninu hoće li ta nekretnina biti uzeta u izračun vrijednosti nekretnina?
Sukladno važećim odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina te Zakona o porezu na dohodak, ni Vaš suprug ni njegovi roditelji ne bi bili obveznici poreza na promet nekretnina ili poreza na dohodak s osnova opisanoga darovanja nekretnine.
Glede drugoga djela pitanja, članak 11.a Zakona o porezu na promet nekretnina u stavku 1. točka 3. propisuje mogućnost oslobođenja od obveze plaćanja poreza na promet nekretnina, za određenu površinu nekretnine kojom se riješava stambeno pitanje, ovisno o broju članova uže obitelji, a to su supružnik i djeca. Jednako tako, članak 11.a stavak 1. točka 4., 4.1. i 4.2. propisuju kao uvjet za oslobođenje od porezne obveze da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu: građevine (stan i/ili kuću) čija je ukupna (zbrojena) površina svih građevina jednaka, veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz točke 3. ovoga članka ili nekretnine (osim poljoprivrednog zemljišta i poslovnog prostora u kojem građanin ili član njegove uže obitelji obavlja registriranu djelatnost) čija je ukupna (zbrojena) vrijednost svih nekretnina u trenutku nastanka porezne obveze jednaka ili veća od tržišne vrijednosti nekretnine koju građanin stječe, pri čemu se u izračun uzimaju i vrijednosti građevina iz točke 4.1. ovoga članka.
U vrijeme stjecanja nekretnine ni Vi, a niti članovi Vaše obitelji, nećete biti evidentirani kao vlasnici nekretnina, međutim, dobro ste uočili da ostaje pitanje na koji će način nadležna porezna uprava tumačiti činjenicu da je suprug bio vlasnik nekretnine - kuće, koju je stekao nakon 01. siječnja 2003. godine, a sve radi ograničenja propisanog odredbom članka 11.a stavak 2. Zakona o porezu na promet nekretnina. Navedena zakonska odredba referira se izravno na točku 4. stavak 1. članka 11.a. Kao iznimku propisuje situaciju gdje je porezni obveznik od 1. siječnja 2003. pa do trenutka nastanka porezne obveze imao, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekretnine koje je otuđio, neovisno o načinu otuđenja. U izračun vrijednosti nekretnina iz točke 4. stavka 1. ovoga članka uzimaju se i te otuđene nekretnine.
Iščitavajući odredbu članka 11.a stavak 1. točka 4. jasno je da se ista odnosi na građanina (poreznog obveznika) i članove njegove uže obitelji, no u stavku 2. istoga članka, koja se izravno odnosi na stavak. 1. točka 4., spominje se samo porezni obveznik i ne navode se izrijekom članovi uže obitelji, stoga je možda teže odmah utvrditi koga je sve zakonodavac planirao obuhvatiti predmetnom odredbom. Ovako formulirani članak 11.a. ugrađen je u Zakon o porezu na promet nekretnina tijekom 2011. godine, a putem članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine 22/11). Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina dokument je koji se dostavlja Hrvatskom Saboru, a koji sadrži i obrazloženje predlagatelja zakona o konkretnim izmjenama koje se predlažu. Obrazlažući tako predloženu izmjenu kojom se u Zakon o porezu na promet nekretnina uvodi odredba članka 11.a, predlagatelj navodi: "...predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina propisuju se odredbe prema kojima se zbrajaju površine svih građevina u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu građanina i članova njegove uže obitelji, kao i vrijednosti svih nekretnina (i onih otuđenih, neovisno o načinu otuđenja), također u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu građanina i članova njegove uže obitelji..." Dakle, namjera zakonodavca je bila da se odredba članka 11.a. stavak 2. odnosi ne samo na poreznog obveznika, već i na članove njegove uže obitelji.
Međutim, sve navedeno ne znači nužno da će nadležna porezna uprava u Vašemu slučaju postupiti na takav način, jer dogodi se i slučaj da upravna i sudska tijela koja u praksi provode neki zakon zauzmu određeno stajalište koje odstupa od onoga što je bila namjera zakonodavca, pa unatoč svemu prethodno iznesenom najuputnije bi bilo da se izravno obratite nadležnoj poreznoj upravi kako biste utvrdili koje je njihovo tumačenje ove zakonske odredbe.
