Proljeće i ljeto su idealno vrijeme za bicikl i male izlete u predjele gdje se automobilom ne može, a za cipelcug je predaleko. S jedne je strane ovaj vid aktivnog odmora idealan je za poboljšanje fizičke kondicije, jer nije naporan kao trčanje, nije polagan kao hodanje, a opterećenje lako mijenjamo planiranjem rute kojom ćemo voziti, ili pak promjenom brzine. Osim toga bicikl u svojoj statičkoj formi upotrebljavamo kao dio liječenja kod čitavog niza oboljenja, od artroze kuka i koljena, pa sve do oporavka poslije srčanog infarkta. Zamjena sobnog bicikla sa klasičnim, stvar je navike, ravnoteže i dogovora sa liječnikom i fizioterapeutom, a redovita vožnja može i godišnji odmor sasvim lako i bezbolno pretvoriti u nastavak započetog liječenja neke od tih kroničnih bolesti.
Sasvim je druga priča bicikliranje po brdima i dolinama uz veliku prijeđenu kilometražu. Takva fizička aktivnost zahtjeva kakvu – takvu pripremu, a ne moram reći da nje, barem kad je o godišnjim odmorima riječ, nema. Ljudi prilično neozbiljno direktno iz kancelarijske fotelje sjedaju za svoj bicikl. Ako ovdje ostavimo po strani opasnost od pada i udarce kao ipak najčešće ozljede u biciklista, ipak se nerijetko vide i ozljede kojima je uzrok prenaprezanje.
Ali nije nužno da bolovi i ozljede prate ovaj lijepi sport. Tek nekoliko minuta pripreme prije i nekoliko minuta istezanja poslije, uz malo opreza tijekom vožnje bicikla spriječit će većinu ovih ozljeda i učiniti bicikliranje znatno ugodnijim. Kritične točke kod vožnje bicikla su koljeno, skočni zglob i donji dio kralježnice. To će reći da prije kretanja na vožnju, treba dobro razgibati sve te strukture kružnim kretnjama, te ako je moguće učiniti nekoliko čučnjeva. To bi trebalo pokrenuti cirkulaciju krvi, limfe i zglobne tekućine, te smanjiti početni stres. Nakon dolaska na cilj, ma gdje on bio, neophodno je barem 5 minuta posvetiti istezanju i to sa naglaskom na mišiće butina, lista i leđa. Svrha istezanja jest pomoći najnaprezanijim strukturama da se opuste i s time direktno ubrzati njihov oporavak od fizičke aktivnosti, u ovom slučaju – pedaliranja.
Preventiva ozljeda kod vožnje bicikla
Izdvojeni članci
Pitanja čitatelja: Učestale upale mokraćnog mjehura
Svaki put kad mi padne imunitet a znam da mi padne jer osjetim manjak energije, dobijem gljivice povezano s E. coli u mokraćnom traktu. Normalne sam tjelesne težine, nemam nekih zdravstvenih problema niti sam teže bolovala. Dugi niz godina sam se borila s E. coli i nakon svakog poroda (bila su dva), povukla se i nije dolazila 2-3 godine i nakon toga opet. Nakon prehlada i viroza se pojavi. Probala sam s antibioticima, D manozom, kapima brusnice, tabletama, čajevima, raznim alternativama. Imam osjećaj da mi imunitet padne čim se malo opustim oko prehrane, pojedem više slatkoga ili ugljikohidrata. Možete li mi dati kakav savjet?
Imam problema s probavom, koje korake da poduzmem?
Pretpostavljam da imam neku upalu crijeva, napuhana sam, probava se nekako sporo odvija i osjećam neke balončiće na trbuhu. Imam i Candidu koja se često potom javlja i u intimnim dijelovima. Je li to upala sluznice crijeva možda? Što sad napraviti?