Ako je riječ o težem obliku, odnosno općoj nesposobnosti za rad, tada radni odnos prestaje po sili zakona, jer radnik nije sposoban za bilo kakav rad
Dok god kod radnika postoji radna sposobnost, bez obzira što se ona smanjuje tijekom radnog vijeka, smatra se da je radnik radno sposoban. Kod nekih radnika ona je privremeno smanjena zbog bolesti i bolovanja, a kod nekih može doći do trajnog smanjenja radne sposobnosti. Nažalost, događa se da radna sposobnost izgubi, a to ima brojne posljedice za radni i socijalni status radnika.
Zakon o mirovinskom osiguranju (N.N. 130/10, 61/11, 114/11) razlikuje dva oblika invalidnosti: lakši i teži. Invalidnost je trajno smanjenje radne sposobnosti za više od polovicu, a mjeri se prema tjelesno i psihički zdravoj osobi (radniku) iste ili slične naobrazbe ili sposobnosti.
Zakon o radu (N.N. 149/09 i 61/11) polazi od lakšeg oblika invalidnosti (profesionalna nesposobnost), koja nije razlog za prestanak radnog odnosa. Teži oblik invalidnosti je trajni gubitak sposobnosti za rad i tada je riječ o općoj invalidnosti. Ako je riječ o težem obliku, odnosno općoj invalidnosti, tada radni odnos prestaje po sili zakona, jer radnik nije sposoban za bilo kakav rad.
Ugovor o radu prestaje u slučaju opće invalidnosti dostavom pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu. Pretpostavlja se da je kod radnika nastupila opća nesposobnost za rad te da mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu postalo pravomoćno i kao takvo mu je i dostavljeno.
Radnik koji je proglašen profesionalno nesposobnim za rad ne prestaje raditi. On jeste invalid, ali je sposoban za rad na nekim drugim poslovima. Poslodavac i radnik mogu nastaviti radni odnos na temelju postojećeg ugovora o radu ili novog ugovora gdje bi se uredili poslovi koje takav radnik može obavljati, a onda i radno vrijeme, plaća i drugi sadržaji. Ako poslodavac ne može riješiti status radnika s profesionalnom nesposobnošću za rad, može mu otkazati ugovor o radu pod uvjetima koje Zakon o radu precizno propisuje.
Pravo na invalidsku mirovinu i naknadu ostvaruje se od prvoga dana od kada je rješenje o tom pravu postalo pravomoćno. No, ima i drukčijih situacija. Kod bolovanja radnika koji su u radnom odnosu, propisano je da radnik prima naknadu plaće sve dok se ne utvrdi profesionalna ili opća nesposobnost za rad. Naknada za bolovanje prestaje se isplaćivati jer se počinje isplaćivati ili plaća kod profesionalne nesposobnosti za rad ili invalidska mirovina ako se radi o općoj nesposobnosti za rad. Jedno pravo isključuje drugo . Ne može se istovremeno primati plaća i naknada za bolovanje ili invalidska mirovina. U slučaju opće nesposobnosti za rad, osiguraniku se isplaćuje mirovina, pa makar po privremenom rješenju kako bi mu se osigurala barem minimalna sredstva za život.
Za iznos invalidske mirovine važna je osnova nastanka invalidnosti, prethodni rad i staž i visina primanja osiguranika. To se utvrđuje u posebnom upravnom postupku.
