Novi Zakon o radu ( NN 99/14 uređuje, pored drugih pitanja i odnosa, i redoviti otkaz ugovora o radu. Među redovite otkaze uvršten je otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Nema više obveze poslodavca da dade radniku poslovno i osobno uvjetovani otkaz samo ako poslodavac toga radnika ne može zaposliti na drugim poslovima, odnosno ako ga ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima. Također, ako poslodavac daje poslovno uvjetovani otkaz više ne mora voditi računa o invalidnosti radnika, a “brigu o socijalnim kriterijima” Zakon o radu više ne uređuje kod osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.

Dovoljno je da poslodavac ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, zbog gospodarskih, teh­ničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), odnosno ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz). To se odnosi i na razlog ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) ili ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Kada poslodavac odlučuje o poslovno uvjetovanom otkazu dvojici ili više radnika, tada mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnike (čl.115. st.2.Zakona o radu). Poslodavac autonomno odlučuje o navedenim kriterijima i mjerilima. Pored toga poslodavac može uzeti u obzir kvalitetu rada, od­govornost, točnost i urednost u radu i druge “uspješnosti radnika u radu”.

Osobno uvjetovani otkaz daje se radniku koji se nađe u situaciji kada želi ispunjavati svoje obveze ali to nije u mogućnosti zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (psihički ili fizički nedostaci, bolest trajnog karaktera, narav radnika).

Otkaz uvjetovani “skrivljenim” ponašanjem radnika moguć je ako su kumulativno ispunjena ova tri uvjeta: treba da se radi o obvezama koje čine sadržaj rad­nog odnosa, obveze krši isključivo radnik i da je radnik obveze kršio s namjerom. To znači da se mora dokazati da je radnik osobno kriv za povredu radne obveze a ne netko drugi (npr. član radnikove obitelji). To može biti češće kašnjenje na posao i raniji odlazak sa posla, neizvršavanje radnih zadataka, obavljanje konkurentske djelatnosti, nanošenje imovinske štete i sl.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja pose­bno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Poslodavac nema obvezu dokazivati postojanje opravdanog razloga za otkaz niti obvezu savjetovanja, odnosno pribavljanja suglasnosti prije donošenja odluke o ovom otkazu. Otkaz mora biti sačinjen u pisanom obliku, mora se dostaviti radniku i obrazložen te eventualno (ugovoreni) otkazni rok. Ugovorom o radu sklopljenom na određeno vrijeme mora se predvidjeti mogućnost otkaza zbog nezadovoljavanja na radu da bi bio zakonit.

Radnik može redovito otkazati ugovor o radu ne navodeći razlog uz obvezu da odradi otkazni rok (ako se drukčije ne dogovori s poslodavcem).

Ako u roku od 6 mjeseci od davanja poslovno uvjetovanog otkaza nastane potreba obavljanja posla, poslodavac to mora ponuditi radniku kome je otka­zao prije nego što zaposli drugog ili ustupljenog radnika.