Bilo kakva promjena ritma spavanja i budnosti direktno i vrlo uočljivo negativno djeluje na čovjeka
Često, a možda i prečesto volimo misliti da smo neovisni o vanjskim utjecajima i da u stvarnosti potpuno vladamo sobom, svojim fizičkim i emotivnim potrebama. Određenu slobodu svakako imamo, ali je pitanje koliku i sa kakvim ograničenjima. Posve je jasno da se kompletna priroda ravna po nekim ritmovima, počevši od mjene dana i noći, pa zatim godišnjih doba, sve do dugačkih razdoblja koje možemo zvati eonima, razdobljima ili slično. Sve živo u toj istoj prirodi na neki način uvjetovano je tim mjenama i na njih odgovara. Čovjek je, s druge strane, snagom svog intelekta i uređenjem bliže životne okoline nastojao ukloniti ili smanjiti utjecaj tih istih prirodnih ritmova i svjesno na njih zaboravio. No, kako je svijest i intelekt ponekad varljivo oruđe, a njegova djela učinjena i sa dobrim namjerama mogu polučiti loše rezultate, tako smo i mi posve porekli svoju vezu sa prirodnim procesima i uvjerili se kako možemo normalno živjeti i bez njih.
Čak i onda kada vidimo da se svi ti ritmovi neminovno odražavaju u našem tijelu i onda kada to ne želimo. Važno je spomenuti da osim tih vanjskih ritmičkih događanja imamo i one unutarnje poput otkucaja srca, ritma disanja, redovitosti obroka, pražnjenja (stolica i mokraća), mjena spavanja i budnosti, te onih drugih, neuvjetovanih prirodom, već naučenih i usvojenih u procesu rasta i socijalizacije poput mjena rada i odmora, osobne higijene, te čitavog niza ostalih.
Svi nas ti ritmovi određuju, te s jedne strane ograničavaju, ali s druge omogućuju normalno odvijanje svih za život i zdravlje važnih procesa. Tako sve što radimo, a i svi vanjski utjecaju djeluju na te ritmove te im pogoduju ili im smetaju, što u konačnici može djelovati povoljno ili nepovoljno na naše zdravlje i/ili raspoloženje i kondiciju, bilo onu fizičku ili psihičku. Konkretno, bilo kakva promjena ritma spavanja i budnosti direktno i vrlo uočljivo negativno djeluje na čovjeka. Promjena redovitosti obroka može dovesti i do promjene probavnih ritmova i s time stvoriti probleme i bolesti većine unutarnjih organa. Stres odmah mijenja ritam disanja i otkucaja srca. Više stresova na duže vrijeme ustaljuje tu promjenu izazivajući čitav niz bolesti srca i krvožilja, psiholoških problema uz moguću promjenu ritma spavanja i obroka, te na taj način izazivajući kompletnu neravnotežu u organizmu.
