Radnici imaju pravo najmanje na jednog predstavnika u organu poslodavca, ali se statutom ili društvenim ugovorom može odrediti izbor više predstavnika radnika u odgovarajućem tijelu poslodavca.
Još 2001.godine u Zakon o radu unesene su preciznije odredbe predstavljanja radnika u nadzornim odborima trgovačkih društvima koja imaju nadzorni odbor. To vrijedi ukoliko društvo ima preko 25% u državnom vlasništvu ili u većinskom vlasništvu prvog kupca dionica ili udjela iz portfelja RH koji je dionice ili udjele stekao po cijeni manjoj od 50% nominalne vrijednosti. U takvim slučajevima najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti predstavnik radnika.
Zakon o radu (NN 93/14) cjelovitije uređuje odnose sudjelovanja radnika u organima trgovačkog društva. U čl.164.Zakona propisuje da u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima su sukladno posebnom propisu utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor kod d.o.o. i d.d. s dualističkim ustrojem, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika.
Radnici imaju pravo najmanje na jednog predstavnika u organu poslodavca, ali se statutom ili društvenim ugovorom može odrediti izbor više predstavnika radnika u odgovarajućem tijelu poslodavca.
U praksi (a i u sudskoj praksi) ima više mišljenja i rješenja da predstavnik radnika u navedenim tijelima može, a i ne mora biti u radnom odnosu kod poslodavca u čijem tijelu je predstavnik radnika. Takva mišljenja, bez obzira na nepreciznost odredbi Zakona o radu su neosnovana.
