Još 2001.godineu Zakon o radu unesene su preciznije odredbe predstavljanja radnika u nadzornim odborima trgovačkih društvima koja imaju nadzorni odbor, a koje društvo ima preko 25% u državnom vlasništvu ili u većinskom vlasništvu prvog kupca dionica ili udjela iz portfelja RH koji je stekao dionice ili udjele po cijeni manjoj od 50% nominalne vrijednosti, najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti predstavnik radnika.
Zakon o radu (NN 93/14) cjelovitije uređuje odnose sudjelovanja radnika u organima trgovačkog društva. U čl.164.Zakona propisuje da u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima su sukladno posebnom propisu utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor kod d.o.o. i d.d. s dualističkim ustrojem, odnosno drugo odgovarajuće tijelo), te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika.
Radnici imaju pravo najmanje na jednog predstavnika u organu poslodavca, ali se statutom ili društvenim ugovorom može odrediti izbor više predstavnika radnika u odgovarajućem tijelu poslodavca.
U praksi (a i u sudskoj praksi) ima više mišljenja i rješenja da predstavnik radnika u navedenim tijelima može a i ne mora biti u radnom odnosu kod poslodavca u čijem tijelu je predstavnik radnika. Takva mišljenja, bez obzira na nepreciznost odredbi Zakona o radu su neosnovana.
RH obvezuje Konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR-a, ILo) broj 135. o zaštiti predstavnika radnika u poduzeću i pogodnostima koje im se osigurava (NN –NN 5/00). Temeljem Ustava RH, ako je konvencija, nakon ratifikacije, na snazi i ako se primjenjuje, onda je po pravnoj snazi iznad zakona. Po toj konvenciji predstavnik radnika u organu poslodavca mora biti radnik zaposlen kod toga poslodavca. To je logično. To je predstavnik a ne pomoćnik radnika ili eventualno netko kao “prokurist” radnika.
Predstavnika radnika organa poslodavca imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako kod toga poslodavca nije izabrano radničko vijeće onda predstavnika biraju radnici na slobodnim izborima i to između radnika zaposlenih “kod poslodavca”. Izbori su trajni. Postupak je isti postupku za izbor radničkog vijeća.
