U medicini, a naročito u ortopediji i fizijatriji, često upotrebljavamo izraz "sindrom". On označava skup simptoma, odnosno više neugodnosti ili nelagoda koje čine jednu zajedničku sliku. Tako bolovi, zatezanje, probadanje, osjećaj napetosti, bolnost na dodir, pa čak i trnjenje u srednjem dijelu kralježnice (grudnom), sa mogućim isijavanjem bolova u prsni koš zovemo torakalnim sindromom. Slična stanja mogu se razviti na vratu (cervikalni sindrom) ili u križima (lumbalni sindrom). Grudni je dio kralježnice sastavljen od dvanaest kralježaka, na koje se uzglobljavaju rebra. Deset od njih, dalje se putem hrskvice hvataju za prsnu kost, što sve zajedno čini prsni koš. Za razliku od vratnog i slabinskog dijela kralježnice, čije su kretnje obimne i moguće u svim smjerovima, grudni dio karakterizira slaba pokretljivost i to ograničena u smjeru naprijed-natrag. Na taj način sama je kralježnica podijeljena u tri funkcionalna dijela. No, njen grudni dio nije samo statist u kretnjama tijela, niti je na bilo koji način manje važan, naprotiv. Kompleksne i umrežene mišićno zglobne strukture tijela ovise o uporištu koje im pruža grudna kralježnica, zajedno sa rebrima. Tako mnogi mišići koji su odgovorni za kretnje vrata i križa nalaze svoje polazište ili hvatište na grudnoj kralježnici. Lopatice, koje su ključ pokretljivosti ramena i ruke, klize po rebrima dok podižemo ruku visoko iznad glave. Isto tako, održavanje sjedećeg ili stojećeg položaja, uvjetovano je i stanjima mišića srednjeg dijela leđa. Na kraju, sama rebra, kao i mišići između njih, pomažu procesu disanja. Uzroci bolova u srednjem dijelu kralježnice zaista mogu biti različiti. Degenerativne promjene na kralješcima i njihovim hrskavičnim diskusima jedan su od najčešćih. Zatim promjene na malim zglobovima pomoću kojih se rebra hvataju za kralješke. Potom mišićni status na grudnom dijelu kralježnice, ali i na križima ili vratu. Potom određena mišićna stanja kuka i donjeg ekstremiteta, kao i degenerativne promjene na kuku mogu prouzročiti udaljene bolove na kralježnici, pa tako i grudnoj. Neke reumatološke bolesti snažno napadaju sustav kralježnice, te i one bivaju primarnim uzrokom bolnih stanja. No, kada kažemo da se radi o torakalnom sindromu, tada je riječ o više vjerojatnih uzroka, a ne samo o jednom. Upravo ta činjenica zahtjeva poseban pristup, kako u dijagnostici ovih stanja, tako i u njihovu liječenju. Naravno, ne zahtijevaju svi bolovi u srednjem dijelu leđa nužno medicinsku intervenciju. Prirodno je da mišićno ligamentarni sustav reagira bolno na nagle promjene fizičkog opterećenja, pa će tako gotovo neizostavno uslijediti poslije podizanja tereta, ili cijelog dana provedenog u proljetnoj akciji u vrtu, kao što će mišići leđa reagirati i na naglu promjenu nivoa opterećenja u treningu sportaša. Također, cijeli dan, ili više njih provedenih u sjedenju za kompjuterom svakako će proizvesti nelagodu u međulopatičnoj regiji, kao i u srednjem, a moguće i donjem dijelu leđa. Iako ih možemo prozvati torakalnim sindromima, ovakve su nelagode prolazne i kratkog su vijeka, a spontano nestaju nakon odmora, ili kraće fizičke aktivnosti, te rijetko traže kakvu masažu ili topli oblog. No, pravi i uporni torakalni sindromi koji traju mjesecima ili čak godinama, poseban su izazov kako fizioterapiji, tako i samom pacijentu. Zato razumijevanje načina nastanka bolnog stanja, kao i specifičnosti individualiziranog procesa liječenja najbolji su početak procesa oporavka. Nešto više o tome u slijedećem broju.