Trčanje

Kako je svakim danom sve više rekreativnih trkača, evo tek nekoliko osnovnih pravila koje svakako treba poštivati kod trčanja žele li se izbjeći ozljede i na kraju izvući ona prava korist, bez obzira bila ona usmjerena na gubitak viška kilograma kroz ovakvu fizičku aktivnost, bilo na poboljšanje kondicije ili oboje. Prije svega to je teh­nika trčanja. Tehnika zna­­či koordinacija pokreta gornjih i donjih udova i nije ju jednostavno svladati. Ka­ko nije moguće naučiti pra­vilno i nerizično trčati iz knji­ga, neophodno je da to pokaže kvalificirani trener ili netko tko se duže vrijeme bavio atletikom. 

Disanje je drugi nezaobilazni dio trčanja. Hvatati zrak kao riba na suhom vrlo je naporno. Osim toga, ne­ravnomjerno disanje utječe na daljnje ubrzanje srčanog ritma, koje je i ovako ubr­zano samim trčanjem. 

Kako su brzina disanja i brzina rada srca usko pove­zani, možemo jedan parametar kontrolirati na način da kontroliramo drugi. Tako prateći brzinu i ujedna­če­nost disanja, pratimo i br­zinu rada srca, a da ne mje­rimo puls sad pa opet. Prin­cip je ova­kav: Trebalo bi potpuno di­sati na nos, kako udisaj, tako i izdisaj tijekom cijelog trčanja, a brzinu trčanja prilagoditi moguć­nosti disanja na nos. Izgleda komplicirano, ali ci­jela se priča da uvježbati za samo dva-tri dana, a kada se to postigne, tada trčanje doista postaje zadovoljstvo, jer više nema mogućnosti za preveliki stres za organizam koji će onda rezultirati osje­ćajem iscrpljenosti i posve­mašnje nemoći. Nikako nije dobro posve disati na usta, jer je takvo disanje plitko, a suhi zrak koji na taj način stiže u pluća iritira sluznicu dišnih organa, a i resorpcija kisika iz njega je slabija. Osim toga, prilikom nekontroliranog hvatanja zraka ustima, srča­ni ritam može prijeći u “cr­venu zonu” iznad 180, pa čak i 240 otkucaja u minuti, što predstavlja veliki rizik i za utrenirane sportaše, a kamo li za ljude koji se tr­čanjem ba­ve sporadično ili samo onda kada treba izgubiti pokoju kilu. Možda je najvažnije shvatiti da nekontrolirano trčanje može ošte­titi ne samo mišiće na no­gama, već srce i krvožilje i nanijeti nepoprav­ljivu štetu organizmu. S dru­ge strane, za pravilan i umje­ren joggi­ng može se reći da je gotovo kao lijek upravo za srce i kr­vožilni sustav, ali i za vitku liniju do koje nam je tako mnogo stalo.