Srčane bolesti još uvijek drže primat, kada govorimo o umiranju. Istina je, rak, moždani udar ili medicinski uzrokovana smrt nisu daleko, ali izgleda da je srce ipak najranjivije. Barem naoko. Možda i vi mislite da srce neizostavno propada s godinama ili da se od nečega mora umrijeti, ali jedno je sigurno: srce je dizajnirano da potraje daleko više od uobičajnog životnog vijeka. Očito je da nekako potpomažemo prerano umiranje.
Puno njih se trudi (ili makar tako izgleda) kako bi srčanih smrti bilo manje. Tretmani su sve napredniji (nezaobilazni statini, stent, premosnice i još puno toga), a prehrambena industrija zasipa nas nemasnim ili manjemasnim proizvodima. Zapravo, sve se vrti oko teorije da mast stvara aterosklerozu. Mast iz prehrane sadrži kolesterol, kolesterol se taloži u krvnim žilama i zbog toga dolazi do začepljenja. Drugim riječima, kolesterol nam skraćuje život. Baš zbog toga ga treba izbjeći ili lijekovima srezati. Nažalost, pokazalo se da je ovakvo razmišljanje potpuno pogrešno. Ni nemasni jogurt, ni statini, ni aspirini ne smanjuju pojavnost srčanih bolesti. Ključ rješenja je negdje drugdje.
Varijante proizvoda s manje masnoće mogu predstavljati opasnu zamku. Mislite da vam pomažu, a često čine upravo suprotno. Još najviše ćete pogriješiti koristite li margarin, koji se inače proizvodi hidrogenizacijom ulja. Tijekom proizvodnje (na visokoj temperaturi) stvaraju se transmasne kiseline (TMK) i transizomeri masnih kiselina, od kojih su neki vrlo toksični. TMK su još opasnije kada se zagrijavaju, jer se pretvaraju u nešto vrlo slično polimerima iz plastike. Posljedice za tjelesne sustave su mnogobrojne. TMK oštećuju lipoproteinske receptore u stanicama, što posljedično dovodi do rasta kolesterola u krvi. U svakom slučaju, važno je znati da krvni kolesterol može itekako narasti čak i ako ste kolesterol potpuno izbacili iz prehrane.
Ne znam da li je šećer još gori ili je barem jednako štetan. Kada tijelo bombardiramo novim i novim količinama šećera, prije ili kasnije će doći do poremećaja u produkciji inzulina. Pretilost i dijabetes su prve posljedice. A istraživanja su pokazala da neumjerenost u šećeru znatno povećava i rizik od kardiovaskularnih bolesti. Obratite pažnju da šećer nije samo ono što sami stavljate u čaj, kavu ili kolače. To je možda i manji dio ukupnog unosa. Sladoled, marmelade, namazi od lješnjaka, bezalkoholna pića i konzervirana hrana obiluju šećerom. Ponekad mi uopće nije jasno kako netko može jesti toliko odvratno slatke marmelade (tu zna biti daleko više šećera od voća). Pa kada je još jedu samo onako sa žlicom, bez kruha. Slično rade i s Nutellom, čak i s običnim šećerom. Šećerna ovisnost, jedna od najgorih.
Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]
