Spremaju se novi propisi vezani uz plaćanje doprinosa za članove uprave i omogućit će se rad umirovljenika s prijevremenim mirovinama
O ovoj temi sam više puta pisala u raznim tekstovima i svaki puta sam vrlo jasno (po mojoj procjeni) napisala kakav je status članova uprave, s jedne strane, te osnivača poduzeća s druge strane. Ipak, često mi se obraćaju sa tim pitanjima i prepričavaju mi moje tekstove na krivi način. Bojim se da teško percipiramo ono što nam se ne sviđa i da je to razlog za krivo razumijevanje.
Ovih dana tema postaje dodatno zanimljiva iz dva razloga: spremaju se novi propisi vezani uz plaćanje doprinosa za članove uprave i omogućit će se rad umirovljenika s prijevremenim mirovinama. Obje promjene su u procesu usvajanja.
Idemo redom:
Prvo mi se čini značajnim ponoviti da ista osoba ne mora biti osnivač i direktor poduzeća, ali da to može biti. Osnivačev status je da mu pripada dobit poduzeća, a direktorov je da odgovara za poslovanje poduzeća i da ga zastupa, pojednostavljeno rečeno za ovu prigodu.
Osnivači nemaju nikakvih posljedica za svoje ostale statuse, pa nesmetano mogu biti zaposlenici u drugim poduzećima, biti obrtnici, nezaposleni, umirovljenici, studenti i td. Osnivači nemaju obvezu plaćanja doprinosa, niti itko drugi ima tu obvezu za njih pa niti poduzeće u kojem su osnivači. Status direktora (člana uprave) ima utjecaja na brojne statuse, pa ću ih pokušati sve prikazati u nastavku.
Ako direktor nije nigdje zaposlen, dužan je sam plaćati doprinose na osnovicu prosječne hrvatske plaće, što znači prema sadašnjim propisima plaćati oko 4.000 kn mjesečno. Sam treba taj status prijaviti i mjesečno predavati JOPPD obrasce.
Ako je direktor umirovljenik, obustavit će mu se isplata mirovine u razdoblju dok je u registru Trgovačkog suda upisan kao direktor.
Direktor umirovljenik koji nastavi raditi do najviše 20 sati tjedno, bit će u prilici da prima mirovinu i bude direktor. U ovoj godini mogućnost rada predviđena je samo za one u punoj starosnoj mirovini, dok se od 2019-te izvjesno uvodi ta mogućnost i za korisnike prijevremene starosne mirovine.
Želite li imati utjecaja na poslovanje poduzeća, primati mirovinu i ne biti zaposleni, možete eventualno biti prokurist, a direktorsku funkciju prepustiti nekom drugome. Za poslove prokure možete primati naknadu u obliku drugog dohotka, koja ne utječe na mirovinu. Naravno, prokurista ne smije za poduzeće obavljati nesamostalni rad.
Ako je direktor zaposlen kod drugog poslodavca ili je obrtnik, tada nije obvezan sam ništa plaćati niti je poduzeće dužno za njega išta plaćati. Taj dio propisa nije na popisu promjena.
Ako je direktor u poduzeću zaposlen, tada je ono dužno za njega plaćati doprinose na osnovicu koja je danas 5.213 kn, a naredne će godine biti nešto veća. Moguće je da direktor bude zaposlen u nepunom radnom vremenu, pa poduzeće tada plaća doprinose na alikvotni dio osnovice.
Što će vrlo vjerojatno biti promijenjeno od početka 2019-te? Donosi se propis po kojem će porezna uprava po isteku godine (dakle, prvi puta 2020-te, za 2019-tu) za sve članove uprave za koje ukupno mjesečno nije iz svih izvora plaćeno doprinosa u iznosu koji predstavlja umnožak faktora 0,65 i prosječne plaće (to je sada iznos od 1.945 kn mjesečno, a naredne godine bit će nešto više) donijeti rješenje kojim će njih osobno obvezati na plaćanje razlike.
Dakle, svi direktori koji rade u nepunom radnom vremenu u toj firmi ili nekoj drugoj za plaću manju od 5.213 kn i direktori koji su istovremeno i obrtnici u sustavu paušalnog oporezivanja, vrlo vjerojatno će od Nove godine mijenjati svoje statuse: prvi će se prijavljivati na puno radno vrijeme, kako bi postigli da doprinosi barem idu na teret poduzeća, a ne njih privatno; drugi će vjerojatno izračunati da im je bolje zaposliti se u poduzeću pa plaćati manji porez na dobit i doprinose na njegov teret.
Oni koji jesu zaposleni kod drugog poslodavca, ali rade za malu plaću pa se za njih plaća malo doprinosa, moći će si pomoći zapošljavanjem u dopunskom radu u poduzeću gdje su direktori, kako bi dopunili plaćeni iznos na teret poduzeća, da ga kasnije ne plaćaju sami. Međutim, za takav rad je potrebna izričita suglasnost poslodavca, što će nekima biti prepreka.
Redovni studenti - obzirom da nisu u sustavu obveznog osiguranja i dalje ostaju pod obvezom samostalnog mjesečnog plaćanja iznosa od oko 4.000 kn, a status direktora u koliziji je sa studentskim pravima iz raznih izvora, pa njima i dalje ostaje preporuka da članstvo u upravi izbjegavaju.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite naFacebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
